Vi ste ovde: Snežana Ognjenović
Snežana Ognjenović

Snežana Ognjenović

Snežana Ognjenović je promoter organske poljoprivrede više od 15 godina. Poučena sopstvenim iskustvom u gajenju povrća, od 1996. godine vodi Školu organskog baštovanstva. Autor je knjiga „Gajenje povrća s ljubavlju“, „Vodič organskog baštovanstva“ i „Organska bašta“. Predavač je po pozivu na seminarima i tribinama i autor niza tekstova o organskoj poljoprivredi i bio-bašti... Trenutno radi u Nacionalnoj asocijaciji Serbia Organica.

Možete je kontaktirati na snezaognjenovic@gmail.com

Adresa sajta:

Postoji velika različitost stilova, tipova kao i materijala od kojih ograde mogu biti napravljene. Potrebno je izabrati najpogodnije rešenje koje će se harmonično uklopiti u okolinu. Visina, forma i karakter ograde su isto toliko važni koliko i prirodni izgled i uklopljenost među drveće i zelenilo.
Po funkcionalnosti ograde mogu biti zidane, transparentne (prozirne) i žive ograde.

Opširnije...

Posmatranje je najvažnija preventivna mera u sprečavanju širenja bolesti ili štetočina. Svakoga dana treba dobro pogledati povrće i svaki list koji je promenio boju ili se suši, treba ukloniti.
Napasnika ima mnogo, ali je najvažnije sprovoditi preventivne mere koje će sprečiti razvoj bolesti ili smanjiti broj štetnih insekata.

Opširnije...

Prilikom planiranja povrtnjaka u ovoj godini veoma je važan plan setve i sadnje. Za to je potrebno napraviti spisak svih kultura koje će se gajiti, kao i koje su količine potrebne tokom godine. Na osnovu toga se procenjuje kolika je površina potrebna za svaku odabranu kulturu. Spisak povrća podeliti u 3 grupe prema tome koliko hranljivih materija trebaju za rast i plodonošenje.

Opširnije...

Pravilna obrada zemljišta, održavanje vodno-vazdušnog režima, zalivanje i navodnjavanje, nastiranje, primena organskih i mineralnih đubriva i zelenišno đubrenje su važne agrotehničke mere koje doprinose očuvanju strukture zemljišta kao i njegove plodnosti. Pravilna obrada se ogleda u plitkoj jesenjoj ili prolećnoj obradi uz korišćenje ašova na manjim ili lake mehanizacije na većim površinama.

 

Opširnije...

Sem uštede u prostoru, njenim se podizanjem dobija i mogućnost rane setve i sadnje povrća, vremenski mnogo pre nego što to može da se izvede na klasičnim lejama, što je posebno važno u hladnijim klimatskim područjima. Zemlja u visokoj leji je za nekoliko stepeni toplija od okolnog zemljišta. Od Kine pa do naših geografskih prostora princip izrade i održavanja visoke leje je isti.

Opširnije...

Kada je zemljište za povrtnjak pripremljeno pristupa se pravljenju leja. Veličina i oblik leja se određuje prema potrebama: može biti u obliku kvadrata, pravougaonika, trouglasta, okrugla... Trouglaste i okrugle leje idealne su za začinsko bilje i ukrasne vrste.

 

Opširnije...

Zemljište u bašti čine tri osnovna sloja, a to su površinski sloj, sloj raspadanja organske materije i humusni sloj. Svaki od njih ima svoju ulogu u procesu rasta i sazrevanja biljaka i stoga je veoma važno, ukoliko struktura zemljišta to dozvoljava, što manje remetiti te slojeve.
Ukoliko je zemljište siromašno humusom, sabijeno i teško za obradu, onda zahteva dodatne agrotehničke mere koje će doprineti poboljšanju vodno-vazdušnog režima i poboljšati njegovu plodnost i strukturu.

 

Opširnije...

U kasnu jesen, kad i poslednje lišće opadne sa drveća, deo jesenjeg miljea u seoskim i prigradskim sedinama je i slika dima koji u sumrak izlazi iz vrtova i voćnjaka. Ceremonija spaljivanja sakupljenog lisća je znak urednosti vlasnika bašte koji je očistio travnjak, ali ne i dobrog domaćina. Jer, sa izuzetkom lišća oraha i hrasta, koje se vrlo sporo razgrađuje, lišće  je odlična sirovina za proizvodnju komposta. Prava šteta ga je spaljivati čak i u slučaju kad biste dobijeni pepeo iskoristili za prihranjivanje voćaka, povrća i cveća.

Opširnije...

U novembru je najvažnije pokupiti sav organski materijal i iskoristiti ga za proizvodnju komposta. Tako će, između ostalog,  bašta ponovo izgledati uredno.Takođe, grane, grančice i ostalu biljnu masu iskoristiti za pravljenje visoke leje. 

Opširnije...

Iskonska je potreba čoveka da bude u kontaktu sa prirodom, a gajenje hrane odvajkada je bilo deo svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Stanovnici seoskih i prigradskih naselja najčešće raspolažu dovoljno velikom okućnicom na kojoj uzgajaju povrće, voće, cveće i ukrasno bilje. Gradska sredina, ona urbana, osuđena je na beton i veoma malo zelenih površina koje su izložena enormnom zagađenju.

 

Opširnije...

Strana 1 od 2