Vi ste ovde: Ishrana

Ishrana

Danas se i zvanična medicina i takozvana alternativna medicina izgleda slažu u jednom: uobičajeni način ishrane savremenog čoveka se udaljio od nekih prirodnih principa, tako da se smatra jednim od glavnih faktora rizika za takozvane civilizacijske bolesti - pre svega oboljenja srca i krvotoka, raznih vrsta raka, dijabetesa, artritisa i sl.

Danas je poznato i rasprostranjeno nekoliko dokazano zdravijih alternativa uobičajenom načinu ishrane, a to su mediteranska ishrana, vegetarijanstvo, ishrana presnom hranom i makrobiotika.

U sledećim rubrikama možete pročitati niz članaka na temu zdravije ishrane.

Klice žitarica i mahunarki - riznica korisnih materija

Klice žitarica i mahunarki - riznica korisnih materija U okviru ishrane presnim namirnicama, klice žitarica i mahunarki predstavljaju kategoriju za sebe, zato što su posebno bogate vitaminima, mineralima, enzimima i brojnim drugim vitalno važnim materijama neophodnim za brz rast biljke.

Ne zaboravite presnu hranu!

Ne zaboravite presnu hranu! Sveže voće i povrće u sebi sadrži mnoge enzime i vitamine koji se kuvanjem uništavaju. Zbog toga je unošenje određene količine sirovih namirnica - na primer, u vidu salate - vrlo važan element zdrave i uravnotežene ishrane. Konzumiranje prevashodno kuvane i rafinisane hrane, a pogotovo konzumiranje mesa, takođe postepeno dovodi do toga da krv i čitav organizam postaju kiseliji, što na duge staze može izazvati brojne tegobe (od gihta do prekancerogenih stanja). Najbolji način da krv ponovo dobije svoju lagano baznu reakciju jeste upravo ishrana presnim povrćem i voćem, jer su to prevashodno alkalne (bazne) namirnice.

Makrobiotika

MakrobiotikaKod nas se termin makrobiotika povezuje sa japanskim učenjima, konkretno sa poznatim imenima Mičija Kušija, Evelin Kuši i Žorža Ošave. Malo je poznato da je sama reč "makrobiotika" u stvari grčka (znači dug ili veliki život) i da se makrobiotika zasniva na istim principima kao i Hipokratova prirodna medicina, čija je jedna od osnovnih postavki bila "neka tvoja hrana bude tvoj lek".

Praksa savremene makrobiotike je na konkretnim primerima pokazala koliko pažljivo planirana i uravnotežena ishrana može da učini za organizam. Polako ali sigurno korekcije ishrane, praćene korekcijama načina života u celini, ispravljaju energetske neravnoteže u organizmu, a sa povratkom ravnoteže nestaju i simptomi zdravstvenih poremećaja koji su bili njen izraz. Mnogim ljudima izgleda naprosto neverovatno kako jednostavne promene ishrane i načina života mogu dovesti do zdravstvenih poboljšanja. Da je to zaista moguće, danas postoji već dosta autentičnih svedočanstva raznih ljudi. Jedno od najpoznatijih je iskustvo srpske novinarke Mine Dobić, danas jedne od vodećih makrobiotičarki u svetu. Svoje izlečenje od raka uz pomoć prirodnih metoda makrobiotike opisala je u poznatoj knjizi "Moj život je kao feniks".

Neka tvoja hrana bude tvoj lek

Osnovna ideja makrobiotičke ishrane je uravnotežavanje dva osnovna principa, ili sile, koje deluju u kosmosu, a koje se u kineskoj i japanskoj filozofiji nazivaju jin i jang. Možemo ih zvati muškim i ženskim principom, aktivnim i pasivnim principom i raznim drugim imenima, ali nije bitan naziv već njihovo praktično delovanje.

Ako u našem organizmu prevlada jedan od ta dva principa i ako to potraje duže vreme, ravnoteža će biti poremećena i dovesti do nezdravog stanja, bilo na mentalnom, bilo na emotivnom, bilo na fizičkom planu.

Pirinač je fin

Sve integralne žitarice su pogodne za ljudsku ishranu, ali po svojim izbalansiranim svojstvima prvo mesto zauzima pirinač - mrki, ili integralni pirinač. On ima najuravnoteženiji odnos jina i janga, što se ogleda u njegovoj gotovo savršenoj ravnoteži između minerala, belančevina i ugljenih hidrata. Zahvaljujući ovome, on ima posebno umirujuće dejstvo na centralni nervni sistem. Zato je pogodan da bude osnov ishrane i zato mu makrobiotičari daju prednost u odnosu na sve ostale žitarice.

Problemi sa mlekom

Iako je kravlje mleko u pogledu jina i janga sasvim uravnoteženo (neutralno), većina makrobiotičara smatra da je insistiranje na obilju mleka i mlečnih proizvoda u ishrani na Zapadu direktni uzrok mnogih zdravstvenih poremećaja. Kravlje mleko ima previše kazeina, belančevine koju zapravo organizam teleta koristi za rast rogova i kopita.

Makrobiotika i vegetarijanstvo

Iako ne preporučuje većinu namirnica životinjskog porekla, makrobiotika nije isto što i vegetarijanstvo, jer dopušta, pa čak u nekim slučajevima i preporučuje, konzumiranje ribe.

Interesantno:

Da makrobiotika seže dalje u prošlost od 20. veka i da je to jedan prilično stari tradicionalni sistem prevencije i saniranja zdravstvenih poremećaja ishranom, svedoči i sledeći primer. U Srbiji se još daleke 1826. godine pojavila knjiga "Makroviotika ili nauka o produženju čovečeskog života", koju je sa nemačkog preveo jedan od prvih srpskih lekara, dr Jovan Stejić.

Zašto vegetarijanstvo?

Nema sumnje da u poslednjim decenijama vegetarijanstvo polako "ulazi u modu". Registrovan je porast broja vegetarijanaca u svim zemljama, posebno među mladima. Danas su u SAD 2,5% odraslih i 2% dece vegetarijanci (oko 5 miliona ljudi), dok u Kanadi taj procenat iznosi 4% (oko 1 milion ljudi)

Ljudi se odlučuju da postanu vegetarijanci bilo iz zdravstvenih razloga, bilo iz etičkih pobuda, bilo zato što bi želeli da probaju nešto novo. Kakav god da je razlog, dobiti od vegetarijanstva su očigledne, i mi ćemo ovde navesti samo neke.

Strana 16 od 17