Pšenica
Pšenica je najvažnija vrsta žitarice na svetu. Celo zrno pšenice je jedan od najboljih izvora primarnih proteina, a sadrži i esencijalno važne
minerale (fosfor, magnezijum, kalcijum gvožđe) i vitamine (provitamin A, vitamine grupe B, kao i vitamine E, D i K.
Pšenični skrob se u zrnu pšenice nalazi u najpovoljnijem obliku. Klica pšenice sadrži i saharozu i maltozu i gotovo sve masne kiseline.
Celo zrno pšenice sadrži moćne antioksidanse, koji imaju veliki značaj u prevenciji raka debelog creva.
Ječam
Ječam je žitarica veoma bogata mineralina – kalijumom, fosforom, magnezijumom, gvožđem, cinkom, a naročito selenom, koji deluje i kao antioksidans. Sadrži i velike
količine vitamina grupe B, kao i vitamine A, E i K.
Opsežna istraživanja koja su sprovedena u Americi, Kanadi i Australiji pokazali su da uvođenje ječma u ishranu pomaže smanjenju nivoa lošeg holesterola u krvi, kao i da veoma povoljno deluje na stabilizaciju nivoa šećera u krvi.
Topla ječmena kaša je izvanredan zimski doručak (veoma popularna u rusiji), a sveže mleveno ječmeno brašno može poslužiti za pravljenje integralnih pogačica, kao i hleba..
Raž
Raž je posebno bogata kalijumom, fosforom, magnezijumom i gvožđem, a sadrži i vitamine B kompleksa, kao i vitamin E. Ima relativno malo glutena, što je značajno za
one koji su blago osetljivi na ovaj sastojak.
Raž je veoma bogata neceluloznim polisaharidima koji brzo vezuju vodu i daju brz osećaj zasićenja, što čini ražani hleb veoma dobrom namirnicom za one koji nastoje da smršaju. Takođe, neka istraživanja ukazuju da vlakna iz raži mogu pomoći u prevenciji stvaranja kamena u žuči, time što ubrzavaju prolazak hrane kroz creva i smanjuju lučenje žučnih kiselina.
Istraživanje objavljeno u Američkom žurnalu kliničke ishrane takođe ukazuje da je ražani hleb bolji izbor za dijabetičare od pšeničnog, jer doprinosi održavanju stabilnijeg nivoa šećera u krvi.
Kukuruz
Velika količina folata (soli folne kiseline, odnosno B vitamina) čini kukuruz vežnim elementom u sprečavanju defekata prilikom rađanja, pomaže da se spreči porast
nivoa homocisteina u krvi (poznato je da višak homocisteina u krvi oštećuje zidove arterija pa predstavlja direktni faktor rizika od infarkta i moždanog udara)
Naučnici su procenili da bi konzumiranje pune dnevne doze folata smanjilo rizik od srčanog udara kod Amerikanaca za 10% godišnje, a poznato je i da ishrana bogata folatima predstavlja dobru prevenciju protiv raka debelog creva. Šolja kukuruza kokičara sadrži 20% dnevno potrebne doze folata.
Pirinač
Makrobiotičari smatraju pirinač najuravnoteženijom namirnicom u pogledu jina i janga i opšteg sastava i odnosa ugljenih hidrata, vitamina, minerala i biljnih vlakana.Pirinač čini organizam blago baznim, što je i najpoželjnije stanje (takva je normalna pH vrednost krvi).
Integralne žitarice, kao što je mrki pirinač, sadrže puno nerastvorljivih vlakana – one vrste vlakana za koje naučnici veruju da pomažu u prevenciji mnogih vrsta raka.
Nerastvorljiva vlakna u crevima deluju kao sunđer, koji dodatak vode čini mekim i on se kreće kroz creva, pomažući prevenciji zatvora. Ta nerastvorljiva vlakna uglavnom potiču iz pirinča.
Istraživanja su pokazala da žene u zemljama koje konzumiraju velike količine mesa i mlečne masti imaju visok rizik od raka dojke, dok je u zemljama u kome uglavnom konzumiraju pirinač i soju rizik po žene manji.