Vi ste ovde: Ishrana Presna ishrana

Presna ishrana

Najjednostavnija dijeta

Od svih programa za mršavljenje koji postoje, malo ih je tako jednostavnih i tako očigledno efikasnih kao što je to ishrana presnom hranom. Ljudi veoma često zaboravljaju koliko se kalorija „ugradi“ u namirnice prilikom uobičajene termičke obrade.

Dobrobiti presne hrane

Presna biljna ishrana često može da pomogne našem organizmu da se očisti, oporavi i ublaži neke hronične degenerativne bolesti. Pogotovo je pogodno da se sa presnom ishranom počne u doba posta.

Presno da se rashladimo

Evo nekoliko atraktivnih recepata, aktuelnih baš po ovim vrućinama:
- Vatrena voćna salsa - Potrebno je: pola velikog, zrelog avokada, dve pomorandže, dve kašike crnog luka, dve kašike crvene paprike, ljuta papričica, dve kašike peršuna, dve kašike mente

Klice žitarica i mahunarki - riznica korisnih materija

Klice žitarica i mahunarki - riznica korisnih materija U okviru ishrane presnim namirnicama, klice žitarica i mahunarki predstavljaju kategoriju za sebe, zato što su posebno bogate vitaminima, mineralima, enzimima i brojnim drugim vitalno važnim materijama neophodnim za brz rast biljke.

Ne zaboravite presnu hranu!

Ne zaboravite presnu hranu! Sveže voće i povrće u sebi sadrži mnoge enzime i vitamine koji se kuvanjem uništavaju. Zbog toga je unošenje određene količine sirovih namirnica - na primer, u vidu salate - vrlo važan element zdrave i uravnotežene ishrane. Konzumiranje prevashodno kuvane i rafinisane hrane, a pogotovo konzumiranje mesa, takođe postepeno dovodi do toga da krv i čitav organizam postaju kiseliji, što na duge staze može izazvati brojne tegobe (od gihta do prekancerogenih stanja). Najbolji način da krv ponovo dobije svoju lagano baznu reakciju jeste upravo ishrana presnim povrćem i voćem, jer su to prevashodno alkalne (bazne) namirnice.

Presno odmara organizam

Presno odmara organizamUobičajeni način ishrane zasnovan na konzumiranju mesa, rafinisanog ulja, brašna i šećera, kolača, rafinisane kuhinjske soli itd. dovodi do postepenog menjenja lagano bazne sredine krvi u kiselu, a stalno povećana kiselost krvi vremenom izaziva umor, opterećuje bubrege, stvara kristale soli u zglobovima, kostima i mišićima (kamenovi u žuči i bubrezima).