Istraživači Univerziteta Kembridž preporučuju sledeće: ako možete da birate između tosta sa džemom i tosta sa jajetom, izaberite tost sa jajetom. Čak i ako sadrže istu količinu kalorija, belančevine će signalizirati mozgu da ostane budniji, a telu da sagori više kalorija!
Jedno proučavanje objavljeno u novembarskom izdanju naučnog časopisa Neuron osporava opšte uverenje da nam konzumacija šećera podiže energiju. Istraživači Univerziteta Kembridž otkrili su da nije glukoza, već belančevine, ono što aktivira ćelije koje nas čine budnim i pomažu nam da sagorimo više kalorija.
Prema rezultatima ovog proučavanja, naša budnost i nivoi energije zavise od jedne grupe ćelija koja se naziva "oreksinske ćelije", koje luče supstancu koja stimulativno deluje na mozak. Kada te ćelije prestanu da ispravno funkcionišu ili mutiraju, mogu nastati poremećaji spavanja, kao što je narkolepsija (preterana pospanost), kao i povećanje telesne težine.
Oreksinske ćelije su povezane sa neuropeptidima, čija uloga nije još potpuno shvaćena. Neruopeptidi su sićušni molekuli koje neuroni koriste da bi međusobno uspostavili komunikaciju. Naučnici su bili u stanju da utvrde da oreksinske ćelije prevashodno učestuju u metabolizmu mozga i deo su sistema za stimulaciju unosa hrane. Isto tako, otkriveno je da oreksinske ćelije podstiču budnost i da su deo našeg urođenog regulatornog mehanizma koji određuje da li treba da spavamo ili budemo budni.
Da bi shvatili da li oreksinske ćelije utiču na nivo energije organizma, naučnici su ispitali kako razni nutrijenti interaguju sa oreksinskim ćelijama. Belančevine su bile daleko najefikasnije - aminokiseline koje nastaju njihovim razlaganjem stimulišu oreksinske ćelije više nego bilo koji drugi nutrijent, uključujući i šećer.
Činjenica da belančevine igraju ulogu u kontroli telesne težine nije nova u nauci. Ali, istraživači dosad nisu mogli da utvrde kako je to moguće. Jedno švedsko proučavanje iz 2005, koje su sproveli doktori Suzana Bringelson i Nils-Georg Asp je već dokazalo da povećani unos proteina dovodi do smanjenja telesne težine brže nego ograničavanje unosa ugljenih hidrata. To takođe objašnjava nešto što smo dosad mogli samo da primetimo, ali ne i objasnimo: da obroci bogati belančevinama čine ljude budnijim nego obroci bogati šećerima.
"Ono što je interesantno, jeste to da sada imamo racionalan način da "naštimujemo" odabrane ćelije u mozgu da budu manje ili više aktivne - i taj način je biranje hrane koju jedemo. Ne uključuju svi nutrijenti (sastojci ishrane) moždane ćelije, bitan je sastav onoga što smo pojeli", rekao je dr Burdakov, jedan od autora istraživanja Univerzitta Kembridž.
Izvori:
http://www.foodandnutritionresearch.net/index.php/fnr/article/view/1515
http://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111004123554.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2011/11/111116124714.htm
Prethodni članci u rubrici:
| Kako se zdravo hraniti na poslu < Prethodni članak | Sledeći članak > Istina o zamenama za šećer |
|---|















