Ako vam dijagnoza „visok holesterol“ zvuči kao smrtna presuda, možda ste podlegli propagandi o holesterolu. Zapravo, jedno nedavno proučavanje u Norveškoj pokazalo je da žene sa višim nivoom holesterola žive duže i doživljavaju manje srčanih napada i moždanih udara od žena sa nižim holesterolom.

Jedino ulja koja snižavaju i ukupni holesterol i LDL (loši holesterol) a ne utiču na HDL (korisni holesterol) jesu korisna po organizam. To su: mononezasićene kiseline iz maslinovog ulja, badema, lešnika i oraha.

Prelazak sa konzumiranja masnoća životinjskog porekla na konzumiranje uobičajenih biljnih ulja (npr. suncokretovog, kukuruznog, šafranovog) utiče na snižavanje holesterola, ali uz snižavanje ukupnog holesterola snižava i HDL (korisni holesterol), što je štetno po organizam.

Dokazano je da unošenje zasićenih masnoća iz hrane ima 4 puta veću sposobnost da podigne nivo holesterola u krvi nego unošenje hrane koja sadrži sam holesterol.

Zasićene masnoće životinjskog porekla, koje se nalaze u mesu i mlečnim proizvodima (puter, punomasno mleko i njegovi proizvodi) su glavni i osnovni faktor podizanja nivoa holesterola u krvi.