Zemljište je, takođe, velika životna zajednica u kojoj opstaju mnogobrojne biljke i životinje. Najbrojniji organizmi u njemu su baterije, alge, gljive, protozoe i insekti. U 1 g zemljišta može živeti i do 2 milijarde bakterija. Neke od njih su patogene, ali većinom su korisne i doprinose plodnosti zemljišta. Primenom agrotehničkih mera, o čemu će biti govora u sledećem tekstu, doprinosi se, između ostalog, očuvanju mikrobiološke ravnoteže u zemljištu.
Kvalitet zemljišta, njegov mehanički sastav i pH vrednost utiču na rast biljaka i zato je veoma važno utvrditi tip i strukturu zemljišta na mestu gde planiramo da podignemo povrtnjak. Jedan od indikatora plodnosti zemljišta predstavljaju korovske biljke, tako da na rastresitim i plodnim zemljištima rastu kopriva, repica i čičak; hajdučka trava i kiseljak rastu na zemljištu male plodnosti, a na sabijenom rastu bokvica i ljutić.
U nastavku:
Upoznajmo slojeve u zemljištu
