Dobrotom protiv stresa

dobrotaSigurno se sećate trenutaka kako ste se dobro osećali iznutra kada ste bili dobri ili ljubazni prema nekome. Ali, možda ne znate da ima dosta naučnih istraživanja koja potvrđuju da taj ugodan osećaj koji nam donosi sopstvena dobrota može da opipljivo unapredi naše zdravlje i blagostanje.

Psihijatar dr Keli Harding, docentkinja na Kolumbija univezitetu, napisala je knjigu pod nazivom „Živite duže, srećnije i zdravije uz inovativnu nauku o dobroti“ u kojoj navodi niz naučnih istraživanja koja potvrđuju da dobrota veoma pozitivno utiče na život pojedinaca, uključujući i ukupno zdravlje.

Kako bismo mogli da definišemo dobrotu? Prema objašnjenju koje daje Američko udruženje psihologa, dobrota je kad učinimo nešto što će koristiti nekom drugom i to činimo zato što smo motivisani da zaista pomognemo nekome, a ne iz straha od kazne, ili da bismo zauzvrat dobili neku kompenzaciju ili nagradu. Isto kao što možemo da budemo dobri prema drugima, možemo da budemo dobri i prema sebi.

 

Dobrota je protivotrov za stres

Kratkotrajni naleti stresa nisu loši, naš organizam je predviđen za njih; na primer, kada radimo nešto za šta imamo kratak rok, ili kada trčimo da uhvatimo autobus ili voz da ne bismo zakasnili. Međutim, kada stres postane hroničan, to može da poveća rizik od niza zdravstvenih problema, uključujući strah i anksioznost, probleme sa spavanjem, kao i mentalnu pometnju. A postoji jednostavan način da se te stvari ublaže: dobrota.

Kako objašnjava dr Harding u svojoj knjizi, na individualnom nivou, dobrota ublažava stres, doprinosi sniženju nivoa kortizola (hormona stresa) i krvnog pritiska, smanjuje strepnju i potištenost i podstiče imuni sistem. Jedan pregled istraživanja na tu temu zaključuje da dobrota podstiče velikodušnost, povezanost sa drugima i osećaj uključenosti (pripadnosti), a to su stvari koje u krajnjoj instanci povećavaju našu otpornost na stres. To ne znači da dobrota eliminiše sam stresor (na primer, ako imate neki kratak rok); ali znači da redovno praktikovanje dobrote povećava sposobnost da mirnije podnesemo stresore koji se pojave i da izađemo sa njima na kraj.

Autori ovog istraživanja zaključuju da se, pored već ustaljenih praksi kao što su meditacija, vežbanje i psihološko savetovanje, i dobrota može smatrati sredstvom za izlaženje na kraj sa stresom.

 

Dobrota pomaže protiv strepnje i depresije

Jedno istraživanje je utvrdilo da praktikovanje oblika meditacije koji podstiče dobrotu prema sebi i prema drugima (umesto ljutnje i prezira prema sebi) pomaže u tretmanu depresije i socijalne anksioznosti. Prema tome, svesno praktikovanje dobrote može da podrži naše ukupno mentalno zdravlje.

 

Dobrota nas čini srećnijim

Ako smo dobri i znamo kada postupamo dobro, to može da nas učini srećnijim. Jedno ranije istraživanje je pokazalo da su se osobe koje su pamtile i vodile neku evidenciju o dobrim stvarima koje su uradiile za druge svakog dana u nedelji, osećale srećnijim od osoba iz kontrolne grupe, koje nisu pamtile ni beležile svoje dobre postupke.

A jedno skorije istraživanje je utvrdilo da su ljudi koji su u okviru eksperimenta praktikovali da čine dobre stvari, bilo za prijatelje, porodicu, neznance ili same sebe, izvestili da se osećaju srećniji; i to direktno srazmerno - što su više dobrih stari činili, to su se srećnije osećali.

 

Dobrota može da doprinese zdravlju srca

Osobe koje se psihološki osećaju dobro - po definiciji, one koje nalaze svrhu u životu, optimizam i sreću - manje su sklone da razviju srčana oboljenja, pokazuje jedno istraživanje. A praktikovanje dobrote, uz još neke stvari, jedno je od merila te vrste psihološkog blagostanja. „Dobrota stvara pozitivne društvene veze, a poznato je da je su one povezane sa sniženjem krvnog pritiska, sniženjem nivoa kortizola (hormona stresa) i samog stresa“, objašnjava dr Harding i dodaje da „jedan čin dobrote nije dovoljan. Ljudima najbolje ide kada svakodnevno dobiju dozu društvene podrške, zvane još i dobrota. Volela bih da mojim pacijentima mogu da prepišem da svakodnevno daju i dobijaju dobrotu“.

 

Dobrota pomaže da se živi sa dijabetesom

Kada šećer u krvi nije dobro kontrolisan i kada nastanu neke komplikacije, to loše utiče na raspoloženje dijabetičara. Interesantno je da je jedno istraživanje pokazalo da su oboleli od dijabetesa tip 2, pa čak i tip 1, koji su tokom osam nedelja praktikovali vežbe saosećanja (dobrote) prema sebi, smanjili osećaje depresije i ojađenosti povezane sa tom bolešću. A ono što je još interesantnije, jeste da se kod njih smanjio i skor A1C, što znači bolju kontrolu šećera mereno tokom tri meseca. Dobrota prema sebi može da snizi hormone stresa koji utiču na skok šećera u krvi, i da smiri nervni sistem, što opet pozitivno utiče na kontrolu nivoa šećera u krvi, napisali su istraživači.

 

Dobrota može da utiče na dugovečnost

Nekoliko oblasti istraživanja ukazuje da dobrota može da nam pomogne da živimo duže. Dobrota može da utiče na značajan marker zdravlja u organizmu, a to su telomeri. Telomeri su delovi naše DNK koji igraju ulogu u rastu ćelija, a njihova dužina je važan biološki marker koji ukazuje koliko naš organizam stari. Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Psychoneuroendocrinology, pokazalo je da je šestonedeljna radionica u kojoj se praktikovao razvoj dobrote pomoću meditacije usmerene na ljubav, ljubaznost i dobrotu, pomogla da se zaštite telomeri, što može da uspori proces starenja.

Jedan od autora ovog istraživanja, dr Džefri Brentli, kaže da se kod osoba koje su praktikovale meditaciju usmerenu na svesnost i pažnju (tzv. mindfulness) nije pokazalo da se telomeri produžuju - to je primećeno samo kod onih koji su se posebno fokusirali na dobrotu.

 

Izvori i stručne reference: www.mindbodygreen.com, https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1559827620988268, https://cpe.psychopen.eu/index.php/cpe/article/view/2529/2529.html, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6289282/, https://diabetesjournals.org/care/article/39/11/1963/37295/Kindness-Matters-A-Randomized-Controlled-Trial-of, www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/17439760.2022.2093786, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1820947/, www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00224545.2018.1469461, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34405718/, www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0306453019300010


NeeraDijeta.rs

Probali su je Bijonse, Anđelina Džoli, Gvinet Paltrou, Naomi Kempbel, Tom Henks...

neera 3a

BiseriMudrosti.com

banner biserimudrosti

HathaYoga.rs

banner hatayoga wide

Posetioci sajta

Broj posetilaca na sajtu: 192