Stres utiče na naša osećanja, organizam i naše ponašanje. Sam po sebi stres nije loš - određena količina nam zapravo pomaže da budemo budni i puni energije. Međutim, preterana količina stresa može da negativno utiče na kvalitet života i da nam poremeti san - što nije zanemarljiv problem.
Kako da znate da ste u stresu
Prevelika količina stresa, ona sa kojim ne možemo lako da izađemo na kraj, može da se manifestuje na razne načine. Najčešće stres prate nesanica, napetost, strepnja i nesposobnost da se fokusiramo. Preterani stres se može ispoljiti i na telesnom nivou, u obliku glavobolja, stomačnih problema, umora, gubitka apetita, bolova u leđima i vratu, ili bola u grudima.
Kada smo u preteranom stresu, za početak je dobro da to primetimo i da preduzmemo nešto - umesto da se samo prepustimo lošem raspoloženju. Najvažnije je da uspemo da se naspavamo, jer dovoljno sna poboljšava metabolizam, pomaže da se izborimo sa infekcijama i smanjuje rizik od raznih bolesti, uključujući i povišen pritisak i dijabetes.
Nekoliko saveta za borbu protiv preteranog stresa
Otkrijte šta je izvor stresa. Kad ustanovite šta je tačno to što vam izaziva probleme, možete da uradite nešto da se suprotstavite tome. Nastojte da ustanovite šta vam tačno izaziva stres - kod kuće, na poslu, u vašim vezama i odnosima sa ljudima, pa se usredsredite specifično na taj problem i probajte da ga rešite ili ublažite.
Rasteretite se od obaveza. Ako ste prihvatili previše obaveza ili odgovornosti, a nije neophodno da se bavite baš svakom od njih, pregledajte svoj raspored i probajte da neke stvari odložite. Možete i da potražite pomoć od članova porodice, prijatelja ili saradnika, kako biste brže završili svoje obaveze i oslobodili malo više vremena za sebe.
Krećite se. Fizičko vežbanje i aktivnost ublažavaju stres i smanjuju tenziju. Dakle, kada osećate da ste u preteranom stresu, prošetajte, izađite na džoging, provozajte se biciklom… To će vam pomoći ne samo da se fizički relaksirate, nego i da odvratite misli od stresne situacije, ukoliko preterano razmišljate o njoj.
Vežbajte pozitivno mišljenje. Ono o čemu mislite i kako mislite, kao i ono što u svojim mislima očekujete, utiče na to kako se osećate. Možda spoljašnju situaciju ne možemo da promenimo, ali možemo da promenimo svoje razmišljanje. Na primer, nije retko da sami sebi stvaramo stres, razmišljajući: "Treba da uradim ili da steknem ili da postignem to i to". "Treba" je nešto što mi sami sebi kažemo, i sami sebe time opterećujemo. Umesto toga, fokusirajmo se na sada i ovde, na realnu situaciju i na to šta realno možemo, a ne šta "treba" da uradimo.
Hranite se zdravije. Verovatno već znate da ishrana može da utiče na raspoloženje. Kad se radi o stresu, uobičajena "sredstva relaksacije" kao što su kafa i alkohol pre će vam odmoći nego pomoći. U celini, ishrana voćem, povrćem i integralnim žitaricama učiniće vaš organizam manje podložnim stresu. Takođe, postoje lekovite biljke koje se nazivaju "adaptogeni", koje deluju tako što uspostavljaju ravnotežu organizma, a neke od njih specifično smanjuju stres i pomažu da se bolje spava (npr. ašvaganda, maka i dr).
Postarajte se da poboljšate spavanje. Ovo je veoma važno - dobar, dubok san je najbolji regulator stresa. Da bolje spavate, pomoći će vam ako odredite utvrđeno vreme za odlazak na spavanje i utvrđeno vreme za ustajanje i budete uporni da se toga pridržavate. Pre odlaska na spavanje, ili tokom dana, vežbajte neku od tehnika relaksacije ili meditacije - ako im posvetite makar i 10 minuta dnevno, to će vam pomoći i da poboljšate san i da se lakše izborite sa stresom, kao i da se osećate bolje u celini. Takođe, šolja mleka, kakaoa ili neki blagi prirodni sedativ, poput valerijane, mogu da vam koriste ako ste u fazi akutne nesanice i ne možete nikako da smirite misli i osećanja.
Izvor
www.webmd.com
Proizvodi u vezi sa člankom
Ašvaganda u prahu organska dodatak ishrani

Maka prah organski
