Danas, kada hatha joga postaje sve više progresivna i kada njena izvrsna terapeutska dejstva dobijaju sve veći značaj u zdravstvu, medicini kao i u lečenju mnogih psihofizičkih bolesti, ne možemo a da se bar za trenutak ne zapitamo šta je to toliko posebno u ovoj tehnici i otkud tolika ekspanzija u širenju i promovisanju ove drevne nauke.
Činjenica je da savremeni svet karakteriše težnja da sa što manje utroška energije, vremena i materijala postigne što je moguće više. Ovakav način života je, jednostavno rečeno, posledica ovog vremena i instant-društva gde se sve odvija vrtoglavom brzinom, gde nam život postaje sve teži, jer iz dana u dan želimo sve više, usvajajući postepeno uticaj nametnutih sistema vrednosti.
Ipak, čovek nekako uspeva da pronađe izlaz okrećući se ka unutrašnjem sebi, krećući od najopipljivijeg, najsigurnijeg i najbezbednijeg dela sebe – svog tela!
Vremenom prihvatajući svoje telo i uživajući u vežbanju - mi otkrivamo dve velike istine:
Naše telo kao i um imaju ogromnu sposobnost da se prilagode promenama u okruženju. Istovremeno, naše telo i um imaju ogromnu sposobnost da se odupru uticajima iz okruženja…
Vežbajući jogu učimo da usklađujemo pokret i dah, razvijamo fokus i pažnju uz pomoć koje se energetski štitimo od spoljašnjih uticaja i učestalih fluktacija uma.
Dobrobiti po zdravlje
Rezultat potpune koncentracije i pažnje odražava se na psihičkom planu gde stičemo samokontrolu, samopouzdanje, povećavamo snagu volje, intelektualnu i radnu sposobnost.
Redovno vežbanje poboljšava fizički izgled, fleksibilnost, izdržljivost i prirodni imunitet organizma. Uz zdravu ishranu kao i uz vežbe disanja uspešno regulišemo telesnu težinu, povećavamo kapacitet pluća, ali i “razgrađujemo” napor i nagomilane napetosti iz organizma.
Na koji način ovo postižemo?
Reč Joga se sa drevnog saskrita prevodi kao INTEGRACIJA. U ovom smislu ona predstvalja proces gde uključujemo identifikaciju uz pomoć koje uspešno eliminišemo sve ono što nas sputava, čini nas depresivnim i bolesnim.
Identifikaciju započinjemo fokusirajuci pažnju na svoje telo, zatim na disanje i treća faza predstavlja praćenje mentalnih procesa.
Osvešćivanjem potisnutih emocija i prepoznavanjem svega onoga što ima moć da nas kontroliše, razgrađujući blokade tela i uma, oslobađamo naše potencijale, životnu energiju i snagu duha. Vremenom primećujemo da sve više uživamo dok vežbamo, uspostavljajući ravnotežu i izgrađujući zdrav, optimistički i vedar stav prema sebi i okolini.
Ulazak u joga položaje se odvija do granica prijatnosti, bez napora i u skladu sa sopstvenim mogućnostima.
Osnovna načela: Kako vežbamo?
Prvi korak jeste upravo ODLUKA da počnemo da vežbamo.
Praktična disciplina uključuje asane (joga položaje), pranajamu (vežbe disanja) i joga nidru (duboku relaksaciju).
Ulazak u Joga položaj (Asanu) se sastoji iz tri faze:
1. Posmatranje i zauzimanje položaja,
2. Zadržavanje u položaju,
3. Vraćanje u priodno stanje sa potpunim opuštanjem.
Posmatranjem i ulaskom u asanu pratimo različite fiziološke procese: istezanje, kontrahovanje, opuštanje mišića i njihovu koordinaciju tokom održavanja položaja tela. Mišićnu kontrakciju izazivaju nervni impulsi koji iz mozga preko nervnih vlakana stižu do mišićnog tkiva.
Zbog toga su pažnja i opušteno posmatranje u jogi toliko važni.
Zadržavanje u položaju se odvija do granice prijatnosti, ali ne ni previše da ne bismo poremetili konstrukciju i redosled odabranih vežbi kao i pravilo kontra položaja, koje vraća sistem u ravnotežu.
Uz kratko opuštanje koje je praćeno dubokim disanjem učimo da osetimo promene u telu, integrišemo efekat vežbe, obnavljamo se i pripremamo za nastavak uživanja u vežbanju.
U jogi se oslobadjamo želje za takmičenjem i prestižom jer njen cilj predstavlja usavršavanje u granicama individualnih potreba i mogućnosti. Na ovaj način ličnost se oplemenjuje i uspešno harmonizuje sa sredinom u kojoj živi.
Martina Tripković, sertifikovani instruktor Evropske joga alijanse