Da je ekspanzija poljoprivrede odgovorna za više od 90% krčenja tropskih šuma, nije novo saznanje. Ali, novo saznanje istraživača koji proučavaju ovo pitanje glasi da se jedva dve trećine iskrčenog zemljišta iskoriste za poljoprivrednu proizvodnju! Trećina do polovina posečenih šuma je samo kolateralna šteta pogrešnog planiranja.
Novo proučavanje objavljeno u elitnom časopisu Science potvrđuje da se između 90% i 99% krčenja tropskih šuma odvija radi povećanja poljoprivredne proizvodnje, što se manje-više pretpostavljalo ili znalo i ranije. Pa ipak, samo se polovina do dve trećine iskrčenog zemljišta koje se tako dobije zaista i iskoristi za aktivnu poljoprivrednu proizvodnju!
Vodeći autor ovog istraživanja, Florens Pendril sa švedskog Tehnološkog univerziteta Halmers, kaže da su istraživači, nakon što su detaljno proučili najpouzdanije podatke o krčenju tropskih šuma koji su im bili dostupni, bili iznenađeni kada su utvrdili da se samo 45% do 65% zemljlišta dobijenog krčenjem šume zaista iskoristi za povećanje poljoprivredne proizvodnje.
Jedan od autora ovog istraživanja, prof. Patrik Mejfroa iz Belgije, kaže da je veoma zbunjujuće koliko se šume iskrči nizašta. Iako se to navodno radi zbog poljoprivrede, šume i čitavi ekosistemi se vrlo često uništavaju radi nekih poslova sa zemljištem koji se nikad ne realizuju, ili radi projekata koji se pogrešno zamisle, ili projekata koji se započnu, pa napuste, ili se ispostavi da je već iskrčeno zemljište nepogodno za obrađivanje. Deo šume nastrada i zbog požara koji se sa iskrčenih delova prošire na okolne šume.
Ovo šokantno otkriće pokazuje koliko se mi, ljudi, nesvesno i nepažljivo odnosimo prema svome okruženju i koliko zdravo za gotovo uzimamo ono što nam priroda daje. Zato egzaktne činjenice i podaci do kojih su došli autori ove studije otvaraju prostor da se mnogo pažljivijom i smišljenijom strategijom razvoja poljoprivrede u tropskim predelima makar prekine nepotrebno uništavanje šuma, ako već nismo u mogućnosti da zaustavimo njihovo krčenje radi dobijanja obradivih površina.
Glazgovska deklaracija o šumama naglašava da je važno da se zajedno pozabavimo problemima klime i gubitka biodiverziteta i postavimo nove ciljeve radi sprečavanja gubitka šuma i podsticanja održive poljopridere. Autori pomenutog istraživanja o krčenju šuma kažu i da je ohrabrujuće makar to što se u nekim pojedinačnim zemljama, kao i od strane određenih planera, ovom pitanju ipak počinje davati prioritet.
Tekst originalnog istraživanja možete naći na sledećem linku:
http://dx.doi.org/10.1126/science.abm9267