Obično se kaže da je doručak najvažniji obrok tokom dana. Doručak se smatra zdravim i važnijim od ostalih obroka. Da li je to naučna činjenica - ili mit? Pogledajte šta o tome kažu najsavremenija istraživanja.
Važeće nutricionističke preporuke kažu da treda da doručkujemo. Uglavnom se tvrdi da nam doručak može pomoći da smršamo, a da ćemo, ukoliko preskačemo doručak, imati veće šanse da se ugojimo. Ali, nova istraživanja visokog kvaliteta počela su da dovode u pitanje savet da je za sve dobro da redovno doručkuju.
Ljudi koji doručkuju imaju zdravije navike
Ovo je istina, jer su mnoga proučavanja pokazala da su ljudi koji redovno doručkuju uglavnom zdraviji. Na primer, među njima ima manje gojaznih, a takođe imaju i niži rizik od raznih hroničnih bolesti. Zato mnogi stručnjaci tvrde da to znači da je za svakog dobro da doručkuje.
Međutim, proučavanja koja su utvrdila povezanost doručka i boljeg zdravlja su opservaciona, a ne pokazuju uzročno-posledične veze. Naime, ona pokazuju da je verovatnije da će ljudi koji redovno doručkuju biti zdraviji, ali ne dokazuju da je doručak uzrok toga! Verovatno objašnjenje za ovo je da ljudi koji doručkuju imaju zdrave životne navike.
Na primer, ljudi koji redovno doručkuju takođe se i hrane zdravije, unose više biljnih vlakana i mikronutrijenata. Sa druge strane, ljudi koji preskaču doručak su skloniji da puše, piju više alkohola i manje vežbaju nego ljudi koji redovno doručkuju.
Verovatno to i jesu razlozi zašto su ljudi koji doručkuju u proseku zdraviji – ta činjenica ne mora da ima nikakve veze sa samim doručkom! Ovo zapažanje je potvrdilo i nekoliko randomizovanih kontrolisanih studija koje ukazuju da nije zaista bitno da li doručkujete ili preskačete doručak.
Doručak ne podstiče metabolizam
Neki izvori tvrde da doručak “podstiče” metabolizam, ali to je mit. Oni misle na termički efekat hrane, a on podrazumeva da se nakon što jedete sagori više kalorija. Međutim, ono što je bitno za metabolizam je ukupna količina hrane koja se pojede tokom dana. Istraživanja su pokazala da nema razlike u tome koliko kalorija tokom dana (za 24 sata) sagore oni koji doručkuju i oni koji ne doručkuju.
Preskakanje doručka ne vodi gojaznosti
Kao što smo napomenuli u drugom paragrafu, u proseku su ljudi koji preskaču doručak gojazniji od onih koji doručkuju. To izgleda paradoksalno – to jest, kako preskakanje jednog obroka može da učini da se ugojite? Neki tvrde da oni koji preskoče doručak toliko ogladne da se kasnije tokom dana prejedu. Međutim, činjenice ne podržavaju ovo objašnjenje. Zapravo, neka istraživanja su pokazala da preskakanje doručka čak može da smanji ukupan dnevni unos kalorija i do 400 kalorija. To zvuči logično, pošto preskakanjem doručka praktično uklanjate čitav jedan obrok iz ishrane.
Ovu dilemu rasvetljava jedno skorašnje kontrolisano proučavanje visokog kvaliteta. To je bila 4-mesečna studija koja je uporedila preporuke da se pojede ili preskoči doručak, a učestvovalo je 309 gojaznih muškaraca i žena. Nakon 4 meseca proučavanja, nije bilo nikakve razlike među grupama. Naprosto, konzumiranje ili preskakanje doručka nije imalo nikakav uticaj na telesnu težinu. I druga proučavanja podržavaju taj rezultat. Preskakanje doručka nema merljive efekte na telesnu težinu.
Preskakanje doručka može čak da donese neke zdravstvene koristi
Preskakanje doručka je standardni deo mnogih metoda naizmeničnog posta (ili autofagije, kako se to popularno naziva kod nas). Na primer, metod 16/8, koji podrazumeva da se ne jede ništa tokom 16 sati, a potom da se svi obroci smeste u interval od 8 sati.
Pokazalo se da naizmenični post efikasno smanjuje unos kalorija, podstiče mršavljenje i poboljšava metaboličko zdravlje. Međutim, svi ti rezultati variraju od pojedinca do pojedinca. Dok neki ljudi imaju pozitivne promene, drugi mogu da dobiju glavobolju, pad nivoa šećera u krvi, slabost i opadanje koncentracije.
Doručkovati ili ne? Kako vam drago!
Striktno naučno gledajući, činjenice su jasne – izgleda da nema ničeg specijalnog u pogledu doručka.
Doručak ne “podstiče” metabolizam, a ako preskočite doručak, to ne znači da ćete se automatski prejesti kasnije i zbog toga se ugojiti. Taj mit je nastao na osnovu posmatračkih studija, a kasnije su ga opovrgle randomizovane kontrolisane studije (prava nauka).
Dakle, ako ste ujutru gladni i volite da doručkujete, samo napred – ali doručkujte zdravo. Najbolji je doručak bogat proteinima (koji sadrži npr. kuvana ili pržena jaja, orašaste plodove i sl).
Ali, ako ujutru niste gladni i ne osećate da vam doručak treba, naprosto ga preskočite.
I to bi, izgleda, bila sva mudrost u pogledu doručka.
Stručne reference:
www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25088521, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18346309,, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20497776, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20112150, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15883552, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25458992. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23877060/, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24847666, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23340006/, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23672851/. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26101624/, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24898236, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24825781, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25540982, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17075583/. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24993615, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21410865. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23582559, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15699226. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24101899/, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24004890