Kada jedete, “uključite” mozak. Jer, hrana koju unosite može da pomogne ili odmogne vašem telu, isto koliko i vašem mozgu. Mozak ima neke specifične zahteve kada je ishrana u pitanju. Zato ne iznenađuje činjenica da ono što jedete može da utiče na vaše mišljenje.
Sudeći po najnovijim istraživanjima, hrana koja prija mozgu je ista ona koja smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, podstiče protok krvi do mozga, i u kojoj nisu mnogo zastupljene masti i holesterol. Kao i srcu, i mozgu je potrebna prava ravnoteža hranljivih sastojaka, uključujući poretine i šećer da bi dobro funkcionisao. Hrana za mozak je najefikasnija u kombinaciji sa fizičkom i mentalnom aktivnošću i održavanjem društvenih veza.
Ne preskačite doručak!
Mnoga istraživanja pokazuju da preskakanje doručka smanjuje radni učinak na poslu ili u školi. Ali, pazite šta doručkujete. Sudeći prema istraživanju objavljenom 2003, deca koja su za doručak jela gazirane sokove i grickalice prepune šećera, na testu memorije i pažnje su pokazala rezultate sedamdesetogodišnjaka! “Brza hrana usporava mentalne funkcije”, kažu istraživači sa Boston univerziteta.
Mahunarke i tost su mnogo bolja kombinacija, kaže Barbara Stjuart sa Univerziteta Alster u Engleskoj. Zašto mahunarke? Zato što je za slučajeve kada više naprežete mozak potrebna visokoproteinska hrana. Mahunarke su i dobar izvor hranljivih vlakana, a istraživanja su pokazala vezu između ishrane bogate vlaknima i poboljšanih funkcija mozga. A ako vam mahunarke ne prijaju za doručak, dobar je i integralni tost sa zelenom salatom.
Završite ručak jogurtom kao desertom i bićete budni i spremni da se suočite sa “popodnevnim stresom”. Naučnici to objašnjavaju činjenicom da jogurt sadrži aminokiselinu tirozin koja je potrebna za proizvodnju neurotransmitera dopamina i noradrenalina. Tirozin se troši kada smo pod stresom.
Ne zaboravite da popodne pojedete užinu da biste održali nivo glukoze. Izbegnite brzu granu, gazirana pića, razne slatke i slane grickalice koje sadrže trans masne kiseline. One ne koriste, već sasvim suprotno, štete mozgu.
Dan možete da završite jagodama i borovnicama. Istraživanje rađeno na miševima pokazalo je da ovo voće poboljšava koordinaciju, koncentraciju i kratkotrajno pamćenje.
Hrana koja štiti mozak
Održavajte zdravu telesnu težinu za zdrav mozak. Jedno istraživanje u kome je učestvovalo 1500 odraslih osoba, otkrilo je da su oni koji su gojazni u srednjem životnom dobu, pod dva puta većim rizikom da u starosti postanu dementni. Oni koji imaju visok pritisak i visok holesterol, imaju šest puta veći rizik od demencije.
Smanjite unos hrane koja je bogata mastima i holesterolom. Istraživanja pokazuju da visok unos zasićenih masti i holesterola zapušava arterije i dovodi se u vezu sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti. S druge strane, dobar, HDL holesterol, može da pomogne u zaštiti ćelija mozga. Konzumirajte mono i polinezasićene masti, kao što su one iz maslinovog ulja, na primer. Umesto da jedete prženu hranu, jedite kuvanu ili pečenu.
Povećajte unos hrane koja štiti. Najnovija istraživanja sugerišu da određene vrste hrane mogu da smanje rizik od srčanog i moždanog udara, kao i da zaštite ćelije mozga.
Pre svega, voće i povrće tamne boje kože ima najviši nivo antioksidanata. Od povrća se preporučuju: kelj, spanać, prokelj, izdanci alfalfe, brokoli, cvekla, crvena paprika, crni luk, kukuruz, plavi patlidžan. Od voća, najviše antioksidanata imaju: suve šljive, suvo grožđe, borovnice, kupine, maline, šljive, pomorandže, crno grožđe, višnje. Istraživanje na starijim ženama je pokazalo da su one koje su jele zelenolisno povrće bile mentalno mlađe (bolja mentalna funkcija) za jednu do dve godine, od žena koje nisu jele ovo povrće.
Ribe hladnih voda (npr. skuša, losos, pastrmka, tuna) sadrže korisne omega-3 masne kiseline.
Uvrstite koštunjavo voće u ishranu; bademi i orasi su dobar izvor vitamina E, poznatog antioksidanta.
Vitamini mogu da budu od koristi i za mozak. Postoje neki pokazatelji koji kažu da vitamini, kao što su vitamin E i C, zajedno, vitamin B12 i folna kiselina, mogu da budu važni u snižavanju rizika od Alchajmerove bolesti. Zdrava hrana za mozak će doprineti povećanom unosu ovih vitamina i minerala u tragovima koji su korisni za ceo organizam, pa i za mozak.
Kako hrana deluje na mozak
Naučnici sa Harvarda su otkrili da su žene koje su jele kupusnjače (krstašice), odnosno brokoli, kelj, kupus…, imale bolje pamćenje od žena koje su ga jele retko. Izgleda da ovo povrće sprečava opadanje funkcije pamćenja i mišljenja i vraća kognitivni (saznajni) sat unazad za oko godinu i po dana.
Zelenolisno povrće (spanać i dr.) je jedan od najbogatijih izvora folata koji igra važnu ulogu u prevenciji moždanog udara, kojim se objašnjava 25% slučajeva demencije. Folati takođe mogu da imaju ulogu u snižavanju rizika od Alchajmerove bolesti, tako što pomažu organizmu da razloži homocistein, amino kiselinu koja predstavlja otrov za nervne ćelije.
Borovnice su na testu antioksidativnih moći dobile čistu desetku, pobedivši 50 drugih vrsta voća i povrća. Takođe, odličan su borac protiv upala. “Upala i oksidativni stres su dva zla brata blizanca starenja. Tamo gde je jedan, tu je i drugi”, kaže dr Džin Majer sa Tafts univerziteta u SAD.
Mozgu prijaju zdrave masti, zato što se 60 procenata mozga i sastoji od masti. Zato, kada treba nahraniti glavu, uzmite koštunjave plodove koji su bogati pravom vrstom masti koje snižavaju holesterol, štite arterije, bore se protiv upala. Pametan izbor su i mononezasićene masti poput onih iz maslinovog ulja, kao i masne ribe, poput lososa, skuše, tune. Istraživanja pokazuju da ljudi čija je ishrana zasnovana na nezasićenim, nehidrogenizovanim mastima mogu da smanje rizik od Alchajmerove bolesti, dok oni čija ishrana obiluje zasićenim mastima (iz mesa i mlečnih proizvoda) i trans mastima (iz margarina i hidrogenizovanih ulja), povećavaju ovaj rizik.
Umereno konzumiranje alkohola (umereno znači pola ili jedna čaša pića za žene, odnosno dve čaše za muškarce) pomaže srcu, ali nova istraživanja sugerišu da pomaže i mozgu, jer podstiču protok krvi i smanjuju rizik od malih moždanih udara. Osobe koje su umereno konzumirale alkohol imale su bolje rezultate na testu kojim su proveravane njihove kognitivne sposobnosti od onih koji ne piju uopšte.
Voćni i sokovi od povrća takođe mogu da zaštite mozak. Na prvoj Međunarodnoj konferenciji o prevenciji demencije, istraživači su prijavili da starije osobe koje piju najmanje tri čaše sveže ceđenog soka nedeljno, za 75% smanjuju rizik od Alchajmerove bolesti, u poređenju sa onima koji piju manje od jedne čaše soka nedeljno.
Voće i povrće, pa sve ostalo
Za neizlečivu bolest kao što je Alchajmerova, jedan gram prevencije vredi više od nekoliko kilograma lečenja. Na sreću, zdrava doza preventivne medicine je na obližnjoj pijaci. Sveže voće i povrće su dokazani pobednici u borbi protiv demencije, a neki istraživači sugerišu da voće i povrće čak mogu da vrate unazad kognitivni sat.
“Voće i povrće su poput velikog lonca u kome se bukvalno nalazi na hiljade sastojaka koji nude zaštitu od različitih bolesti, uključujući i Alchajmerovu”, kaže profesor Dejvid Snoudon sa Univerziteta Kentaki. Snoudon koji se bavi otkrivanjem faktora koji smanjuju rizik od Alchajmerove i drugih bolesti mozga, stavlja voće i povrće na prvo mesto liste namirnica koje bi trebalo da jedu sredovečni i stariji ljudi.
SAVET
Masti grade vaš mozak, proteini ga ujedinjuju, ugljeni hidrati mu daju snagu (gorivo), a mikronutrijenti ga brane. Zbog toga ishrana treba da bude raznovrsna, kako biste uneli sve potrebne sastojke.
Tekst preuzat iz časopisaHrana kao lek broj 5
Foto: Umetnička radionica Soldatović