Većina nutricionista i proučavalaca ishrane je saglasna da u razvijenijim zemljama ljudi ne unose ishranom dovoljno biljnih vlakana. Nutricionisti kažu da nam je potrebno više od 30g biljnih vlakana dnevno, dok opšti pregledi ishrane ukazuju da u proseku ne unosimo više od 15-20g dnevno. Ipak, nije retko da se oni koji pokušaju da povećaju unos biljnih vlakana suoče sa problemima sa varenjem, od kojih su najčešći nadimanje i gasovi. O čemu se radi i kako da to izbegnemo, govori ovaj članak.
Povećati unos biljnih vlakana znači povećati unos namirnica kao što su integralne žitarice, mahunarke, povrće, voće i orašasti plodovi. Međutim, većina ljudi koja pokuša da na taj način poveća unos biljnih vlakana susreće se sa stomačnim problemima, od kojih su najčešći nadimanje i bolovi u stomaku. Da li su tome uzrok sama biljna vlakna - ili nešto drugo?
Nedavno istraživanje, obavljeno na Univerzitetu Stenford, uporedilo je ishranu sa povećanom količinom biljnih vlakana sa ishranom u kojoj je povećana količina fermentisanih namirnica. Istraživanje je trajalo 10 nedelja. Jednoj grupi ispitanika je povećan unos biljnih vlakana sa 20g dnevno na 40g dnevno. Drugoj grupi ispitanika je svakog dana u ishranu dodato po šest odmerenih porcija fermentisane hrane - kiselog kupusa, kimčija i slično.
Istraživači su potom izmerili niz markera da bi utvrdili kako ta dva načina ishrane utiču na upale niskog initenziteta (koje bi mogle da budu jedan od uzroka tegoba, uključujući nadimanje). I otkrili su nekoliko neočekivanih stvari. Kod grupe koja je konzumirala fermentisanu hranu, kod svih ispitanika povećala se raznovrsnost mikrobioma, a došlo je i do drastičnog smanjenja markera upala.
Međutim, u grupi koja je unosila mnogo vlakana, rezultati nisu bili takvi. U toj grupi, kod nekih učesnika ispitivanja su markeri upale opali, ali kod drugih su se značajno povećali.
Šta je uzrok tome?
Kod ljudi kod kojih mikrobiom nije bio previše raznovrstan, povećan unos vlakana je smetao, pa je čak povećao upale. Međutim, kod onih pojedinaca koji su imali raznovrstan i dobar mikrobiom, povećanje vlakana u ishrani je pomoglo, pa je zapravo dovelo do smanjenja upale.
Šta bi bila preporuka
Suštinski je važno unositi ishranom biljna vlakna. Ali, potrebno je na neki način pripremiti svoj mikrobiom za to. Ukoliko povećate unos vlakana, pa imate probavne tegobe, onda bi bilo preporučljivo da poradite na raznovrsnosti mikrobioma. To možete postići tako što ćete neko vreme redovno uzimati prirodno fermentisanu hranu (npr. kiseli kupus, kimči, tempeh, turšiju - ali ne pasterizovenu, pošto pasterizacija uništava korisne mikroorganizme). Potom možete da ponovo probate da postepeno povećate količinu biljnih vlakana u ishrani i da vidite kako ćete ovog puta reagovati na to.
Zaključak
Suštinski je važno unositi dovoljnu količinu biljnih vlakana u organizam. Ali, to svakako ne treba raditi na silu, niti u tome preterivati. Pratite kako se osećate kad unosite više vlakana, pa ako imate problema, probajte da fermentisanim namirnicama i redovnim vežbanjem "popravite" svoj mikrobiom. Naime, istraživanja su neopozivo utvrdila i da redovno fizičko vežbanje veoma povoljno utiče na zdravlje ljudskog mikrobioma.
Stručna referenca: www.cell.com/cell/fulltext/S0092-8674(21)00754-6?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0092867421007546%3Fshowall%3Dtrue