... kao što su paradajz, brokoli, krompiri, šargarepe, beli luk, jabuke? Mala promena u pripremi doneće veće koristi i više hranljivih materija od sledećih 10 namirnica.
Paradajz
Uobičajeno: Iako su paradajzi izvrsni presni i blago posoljeni, ipak nisu najkorisniji kad se jedu presni.
Bolje: Ako se paradajz termički obradi i doda mu se malo ulja, organizmu je lakše da usvoji likopen, kažu istraživači sa Harvarda. A brojna istraživanja, između ostalog jedno objavljeno u časopisu American Journal of Lifestyle Medicine, utvrdilo je da likopen pomaže da se smanji rizik od šloga, srčanih oboljenja i određenih vrsta raka.
Šargarepe
Uobičajeno: Mnogi ih jedu sirove, ili kao grickalice ili u salati.
Bolje: Bolje su termički obrađene (dinstane, kuvane) – tvrdi istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, zato što termička obrada povećava bioiskoristivost karotinoida. Karotinoidi jačaju imuni sistem i smanjuju rizik od nekih oboljenja, posebno određenih vrsta raka i oboljenja očiju. Dakle, ako šargarepe izdinstate ili skuvate, pa još i dodate malo ulja, vaš organizam će znatno bolje moći da usvoji te važne nutrijente.
Čaj
Uobičajeno: Možda, kao Englezi, dodajete mleko i šećer, ili pijete zeleni čaj sa šećerom.
Bolje: Izostavite mleko i šećer. Istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Nutrition utvrdilo je da ako dodajete mleko, to poništava dobrobiti za kardiovaskularni sistem koje donosi čaj. A što se tiče zelenog čaja, izostavite šećer. Možda zvuči čudno, ali bolje je da dodate malo soka, npr. od limuna ili pomorandže. Istraživanje Univerziteta Purdju utvrdilo je da vitamin C koji sok sadrži pomaže da se nutrijenti iz zelenog čaja lakše usvoje.
Beli luk
Uobičajeno: Obično se beli luk dodaje u pripremi nekog jela i kuva zajedno sa njim.
Mnogo bolje: Jesti beli luk presan. Prvo iseckati sitno beli luk i ostaviti da odstoji 10 minuta. Zašto? To daje dovoljno vremena da se oslobodi alicin, enzim za koji je dokazano da doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti tako što poboljšava protok krvi, tvrdi se u proučavanju objavljenom u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry.
Preliv za salatu
Uobičajeno: U nastojanju da smanje broj kalorija iz hrane, mnogi biraju prelive sa veoma malo ili bez imalo masti/ulja.
Bolje: Odaberite preliv sa uljem. Malo masti u salati, posebno dobrih masti kao što je maslinovo ulje, pomaže da duže ostanete siti. I još više: istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition utvrdilo je da uljasti prelivi za salatu poboljšavaju apsorpciju luteina, likopena, beta karotina i zeaksantina, supstanci koje su zdrave za srce i oči.
Jabuke i kruške
Uobičajeno: Verovatno jedete te voćke pre nego što potpuno sazru. Za jabuke to znači da nigde nemaju braon tačkica, a za kruške, da su još uvek tvrde.
Bolje: Sačekajte još nekoliko dana. Jedno istraživanje austrijskih naučnika utvrdilo je da proces sazrevanja jabuka i krušaka omogućava da se hlorofil bolje razloži i tako proizvede aktivnije, a time i zdravije, antioksidanse u tom voću.
Krompir
Uobičajeno: Birate beli krompir, pa ga ogulite, kuvate, pravite pire ili pržite.
Bolje: Koju god vrstu krompira jedete, jedite ga sa ljuskom – u njoj su vlakna, a najveća koncentracija hranljivih materija je tik ispod ljuske. A ako možete da negde nađete, umesto belog koristite ljubičasti krompir. Ovi krompiri, kako objašnjava članak objavljen u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, snižavaju krvni pritisak i smanjuju rizik od raka.
Bundeva
Uobičajeno: Ljudi često ogule koru, pa onda bundevu dodaju u pitu, ili čorbu i sl.
Bolje: Dobro operite bundevu, pa je ispecite sa korom, savetuje dr nutricionizma Liza Jang. Tako dobijate najviše biljnih vlakana.
Brokoli
Uobičajeno: Većina ljudi kuva brokoli u loncu vode.
Bolje: Skuvajte brokoli na pari (uz pomoć posebne rešetke). To čuva više hranljivih sastojaka, posebno vitamina C, koji se mnogo manje gubi prilikom kratkog kuvanja na pari.
Ovsena kaša
Uobičajeno: verovatno je da kuvate ovsenu kašu sa malo vode, pa je zasladite braon šećerom.
Bolje: Skuvajte je sa mlekom, piše nutricionista Keri Gens, autor knjige „Male stvari menjaju ishranu“. Belančevine koje sadrži mleko pomoći će da ne ogladnite prebrzo. A umesto da šećerite ovsenu kašu, dodajte u nju malo seckanog voća i pospite sa malo seckanih lešnika, oraha i sl. Od zašećerene ovsene kaše brzo ćete ogladneti, a kombinacija sa voćem, mlekom i jezgrastim voćem em je zdravija, em vas duže drži sitim.