Kao što vaše raspoloženje nekad diktira koju hranu ćete odabrati, tako i hrana koju jedete može da utiče na vaše raspoloženje. Na primer, obrok koji pojedete za ručak može da značajno utiče na vaše raspoloženje tokom poslepodneva. Evo zašto i na koji način.
Nivo šećera u krvi
Oscilacije u nivou šećera umnogome mogu da utiču na raspoloženje. Nizak nivo šećera može da izazove mrzovolju, a visok šećer može da doprinese da se osećate bolje (pre nego što šećer padne isto tako brzo kao što je i skočio i povuče za sobom i raspoloženje). Da bi vam raspoloženje bilo stabilno i nivo šećera bi trebalo da bude stabilan. To znači ishranu sa malo dodatog šećera, kombinovanu sa dovoljno proteina, masti i vlakana.
Neurotransmiteri
Nije slučajno čokolada omiljena namirnica širom sveta – crna čokolada je bogata triptofanom, koji je prekursor serotoninna, neurotransmitera koji je povezan sa dobrim raspoloženjem. Čokolada takođe može da utiče na nivo dopamina, hemikalije koja učestvuje u stvaranju osećaja zadovoljenja. Nikakvo čudo, dakle, što su mnogi navučeni na čokoladu! Mnoge druge vrste hrane takođe sadrže hemikalije koje učestvuju u izgradnji neurotransmitera poput dopamina i serotonina: spanać, semenke, avokado... Iako količine ovih supstanci u hrani nisu na izrazito značajnom nivou, raznovrsna ishrana koja podstiče dobro raspoloženje svakako može da pomogne. A neke vrste hrane podstiču lučenje endorfina koji je takođe poznat po podizanju raspoloženja.
Alergeni
Simptomi poput nadimanja, kožnog osipa, tromosti i sl. mogu da potkopaju i najbolje raspoloženje. Moguće je da ste osetljivi na određene vrste hrane, a da to i ne znate. Obratite pažnju na svoju ishranu i uobičajene alergene poput glutena, mlečnih proizvoda, jaja, orašastih pldova itd. Izbacite, na dve nedelje, iz ishrane alergene koje najčešće koristite a na koje sumnjate i pratite situaciju. Ako se stanje poboljšalo, znači da ste osetljivi na neki od njih.
Nedostatak hranljivih sastojaka
Organizam takođe registruje nedovoljan unos vitamina i minerala organizam. I to može da dovede do promene u raspoloženju. Vitamini B kompleksa, omega 3 masne kiseline, folat i magnezijum, između ostalog, važni su faktori dobrog raspoloženja i uravnoteženog uma. Ako patite od nedostatka nekog od njih, moguće je da ne funkcionišete onako kako bi trebalo, što opet može da utiče na raspoloženje. Dobar izbor suplemenata, naravno u dogovoru sa lekarom, može da vam pomogne da rešite ovaj problem.
Probiotici i creva
Veza između mozga i creva je neosporna. Istraživanja su pokazala da probiotici koji održavaju normalnu crevnu floru pomažu i održavanju dobrog raspoloženja tako što pomažu da hemikalije koje podstiču raspoloženje iz hrane dospeju do mozga.