U zimskim danima, kada se loži, rade sistemi za grejanje i nema vetra, vazduh koji udišemo, i napolju i u zatvorenom prostoru, može biti prepun hemikalija i sitnih čestica koje ulaze u naše organe za disanje. Pošto to nije dobro po zdravlje, treba povesti računa i uraditi sve što je u našoj moći da se zaštitimo.
Dok hranu koju jedemo možemo da biramo, većina ljudi i ne razmišlja o vazduhu koji svakodnevno dišemo - sve dok on ne postane toliko zagađen da to stvarno ne možemo da ignorišemo. Nije svejedno kakav vazduh udišemo, a i nismo osuđeni da stalno udišemo zagađen vazduh. Šta je najvažnije znati i šta da uradimo da se zaštitimo?
Pre svega, trebalo bi znati da Svetska zdravstvena organizacija priznaje da je zagađen vazduh faktor rizika od raznih bolesti, kao i da dugotrajno izlaganje zagađenom vazduhu negativno utiče na dužinu životnog veka. Procena Svetske zdravstvene organizacije je da je u 2016. godini zagađenje vazduha - i napolju i u zatvorenim prostorijama - bilo uzrok oko 4,2 miliona preranih smrti širom sveta. Verovatno pretpostavljate da je to povezano uglavnom sa plućnim problemima i oboljenjima - ali nije. Zagađenje vazduha izaziva daleko više kardiovaskularnih problema - i to tri puta više srčanih i moždanih udara nego plućnih oboljenja i raka. Nekoliko istraživanja je povezalo zagađenje vazduha sa povišenim krvnim pritiskom, povećanjem markera upale i bržom koagulacijom krvi (stvaranjem krvnih ugrušaka). Neki izvori čak procenjuju da zagađen vazduh, na svetskom nivou, izaziva više zdravstvenih problema nego pušenje.
Izvori i vrste zagađenja
Izvor svih ovih zagađivača, spoljašnjih i unutrašnjih, uglavnom su strujna postrojenja, toplane, individualna ložišta (ugalj – kao najgora vrsta čvrstog goriva), motorna vozila, avioni, gorenje drveta, šumski požari, paljenje njiva, vulkanske erupcije i peščane oluje. U zatvorenom prostoru, izvor čestičnih zagađenja su paljenje sveća ili vatre, peći, grejalice na plin, esencijalna ulja i “osveživači” vazduha, čišćenje hemijskim proizvodima, otvaranje vrata i prozora prema spoljašnjem zagađenom vazduhu, “raspremanje” stvari i “dizanje” prašine ili korišćenje starih usisivača.
Na zvaničnom sajtu domaće agencije za zaštitu životne sredine koja daje podatke o zagađenosti vazduha (http://www.amskv.sepa.gov.rs/mob/stanicepodaci.php) možete videti podatke o glavnim zagađivačima vazduha - sumpor-dioksidu, ugljen-dioksidu, azot-oksidu, ozonu, benzenu, kao i o mikročesticama - PM10 i PM2.5. PM10 čestice – veličine 10 mikrometara - se takođe se nazivaju finim česticama, koje u određenim uslovima mogu biti viđene i golim okom. PM2.5 predstavljaju čestične materije (particulate matter – PM) koje imaju prečnik manji od 2.5 mikrometara, što znači da su oko 3% prečnika ljudske dlake. Svaka od ovih čestica sadrži kompleksne smeše tečnih i čvrstih materija i sve izgledaju drugačije, u zavisnosti od toga koje su materije "pokupile". Štetne su i male i velike čestice, ali su manje čestice - PM2.5 štetnije iz dva razloga. Prvo, daleko se duže zadržavaju u vazduhu (krupnije čestice se brže talože), a drugo, dok se PM10 čestice uglavnom zadrže u sluzi i trepljama disajnih puteva, mikročestice PM2.5 mogu da prodru direktno u tkiva i krvotok, što onda može da izazove značajne probleme.
Kako se zaštititi
Deca, starije osobe i oni koji pate od plućnih i/ili srčanih oboljenja su posebno ranjivi na nepovoljne efekte finih čestica u vazduhu i potrebno je preduzeti specijalne mere kada nivo PM2.5 pređe zdrave granice. Da bismo se zaštitili, neophodno je da pratimo izveštaje koji se svakodnevno objavljuju (http://www.amskv.sepa.gov.rs/mob/stanicepodaci.php) i da izbegavamo zadržavanje napolju kada je vazduh posebno loš. Ako izlazimo po veoma zagađenom vazduhu, potrebno je da nosimo masku. Međutim, hirurške maske ne mogu da nas zaštite. Potrebna je zaštitna maska sa oznakom N95 ili više; to je jedina maska koja može da filtrira fine čestice. A da bismo smanjili zagađenja u zatvorenom prostoru, značajno mogu da pomognu prečistači vazduha.
Prečistači zaista pomažu
Da ima razlike između toga da li dišemo zagađen ili prečišćen vazduh pokazao je zanimljiv eksperiment sa kineskim studentima koji su obavili istraživači Univerziteta Fudan iz Šangaja.
Nije čudo što je eksperiment sa uticajem zagađenog vazduha na zdravlje i efektima koje donose pročišćivaći vazduha obavljen u Kini - ova zemlja ima veliki problem sa zagađenjem. U eksperimentu je učestvovalo 35 studenata u Šangaju, čije su analize krvi praćene tokom dva dana. Studenti su tokom eksperimenta boravili u zatvorenom prostoru, tj. u svojim sobama. Praćena je takođe i količina mikročestica u vazduhu u njihovim sobama. Za potrebe eksperimenta su korišćeni lažni prečistači vazduha (koji samo izgledaju kao pravi, ali ne prečišćavaju vazduh) i pravi prečistači vazduha.
Naravno, lažni prečistači nisu uticali na kvalitet vazduha u sobama, i nakon njihove upotrebe funkcija pluća i markeri zapaljenja u krvi kod studenata ostali su nepromenjeni. Međutim, nakon što su primenjeni pravi prečistači vazduha, merenjem je utvrđeno da se koncentracija mikročestica u zatvorenom prostoru smanjila gotovo dvostruko. Istovremeno, sa smanjenjem zagađenja vazduha, popravili su se u laboratorijski parametri učesnika eksperimenta: nakon boravka u prostorijama sa prečišćenim vazduhom, studenti su imali značajno niži nivo biomarkera zapaljenja u krvi, imali su manju brzinu koagulacije krvi (marker zgrušavanja krvi i stvaranja krvih ugrušaka). Imali su manje sužene krvne sudove, iako se sama funkcija pluća nije značajnije promenila. Ovaj eksperiment je pokazao da zagađen vazduh negativno utiče čak i na zdrave, mlade ljude i to više na krvne sudove nego na pluća; ali je isto tako pokazano da nakon što se zagađenje smanji, već za 48 časova parametri krvi počinju da se vraćaju na normalu.
Tipovi prečišćivača vazduha
Jedino HEPA filteri mogu da uklone mikročestica iz vazduha; međutim, ovi filteri ne mogu da uklone gasove i dim (recimo, duvanski) - za to je potreban filter sa aktivnim ugljem. Osim neorganskih zagađivača, u vazduhu postoje i bakterije i virusi, pa UV lampa može da pomogne da se oni uklone, kao i da se spreči njihovo razmnožavanje u HEPA filteru. Jonizator vazduha pomaže da se čestice iz vazduha stalože na podove ili zidove, umesto da ostanu da lebde u vazduhu. Sve ove tehnologije su korisne da se smanji zagađenje u zatvorenom prostoru, a najefikasniji uređaji za prečišćavanje vazduha koriste kombinaciju više tehnologija.
Izvori i stručne reference:
www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/ambient-(outdoor)-air-quality-and-health
www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4112067/
www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11879110
www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26022815)
www.amskv.sepa.gov.rs/mob/stanicepodaci.php
www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20458016
https://en.wikipedia.org/wiki/HEPA