Ako imate problem sa nadimanjem i gasovima nakon obroka, dobro je da znate koje namirnice ovome posebno doprinose, kako biste mogli da ih izbegnete, ili svedete na najmanju meru.
Veštački zaslađivači. Gazirani i ostali napici zaslađeni veštačkim zaslađivačima (aspartam, sukraloza, saharin, splenda, i sl), kako je pozalo jedno istraživanje, menjaju sastav crevne flore koja upravlja našim metabolizmom. To može da dovede do raznih stomačnih problema, a osim nadimanja, tu je i ubrzano pretvaranje hrane u mast. To znači da, ako pijete ove napitke, ne samo da vam je teže da smršate, nego je i lakše da se ugojite.
Kafa. Jeste da nas razbuđuje, ali ne deluje baš sjajno na stomak. Kisela je, pa tera želudac da proizvodi više hlorovodonične kiseline, što može dovesti do gorušice i problema sa varenjem. Kofein iz kafe ubrzava kretanje digestivnog trakta, što može izazvati nadimanje ili čak proliv. Pošto je diuretik, kofein takođe dovodi do dehidracije, tako da može podstaći osećaj mučnine. Ako posle kafe redovno imate stomačnih problema, najbolje je da ograničite količinu na jednu šoljicu dnevno. Takođe, nemojte da pijete kafu na prazan stomak; ako prethodno nešto pojedete, to može ublažiti neprijatne simptome.
Karagenan. Karagenan je prirodni proizvod, neka vrsta prirodne lepljive smese koja se koristi kao stabilizator u organskim i prirodnim namirnicama kao što su sojino mleko, gotovi prelivi za salatu, jogurt sa malo mlečne masti. Međutim, nije baš dobar za organe za varenje. Neka istraživanja čak ukazuju da ovaj aditiv izaziva upale, što može oštetiti sluzokožu želuca i creva, a to je podloga za razvoj čira i upalne bolesti creva.
Brokoli i karfiol. Ne može se poreći da su ove namirnica izuzetno zdrave, ali, takođe je istina i da se malo teže vare. Brokoli i karfiol (kao i neke druge krstašice) sadrže složene šećere koji ne mogu da se svare, kao i rastvorljiva biljna vlakna, koja se razlažu tek kad dospeju do tankog creva, pa sve to može dovesti do pojačanog nadimanja i gasova. Što, naravno, ne znači da ne treba jesti brokoli i karfiol – umereno i koliko nam prija.
Bombone bez šećera. Bombone i žvakaće gume bez šećera obično sadrže šećerne alkohole, najčešće sorbitol, maltitol i ksilitol, koji mogu da izazovu nadimanje, gasove, pa čak imaju i laksativni efekat ako se pojede previše. Ako se u deklaraciji neki od tih šećernih alkohola pojavljuje na jednom od prva tri mesta na spisku sastojaka, to znači da ga ima podosta, pa ako imate problema sa nadimanjem, bolje je da taj proizvod izostavite.
Mleko, mladi sir i sladoled. Intolerancija na laktozu, prema podacima Američkog nacionalnog instituta za zdravlje, obuhvata oko 70% odraslih osoba. To znači da većina odraslih ljudi nema digestivni enzim (laktazu) neophodan za razgradnju laktoze, mlečnog šećera, a to opet dovodi do stomačnih smetnji, nadimanja, čak i proliva kad jedemo pomenute proizvode. U tom slučaju je bolje koristiti zrele, stare sireve (kačkavalj i sl), pošto oni sadrže mnogo manje laktoze. Takođe, jogurt se po pravilu bolje podnosi, pogotovo probiotski, zato što žive kulture koje sadrži pomažu boljem varenju laktoze.
Pržene namirnice. Masne i pržene namirnice, na primer, pomfrit, na dva načina mogu izazvati stomačne tegobe. Kod nekih ljudi, može se desiti da nesvarene suviše brzo prođu kroz digestivni trakt i da izazovu proliv. Kod drugih može da bude upravo suprotno: pošto sadrže malo dijetnih vlakana, mogu da se predugo zadrže u organima za varenje, izazivajući nadutost, a možda i konstipaciju. Bolji izbor su, na primer, pečeni krompiri, preliveni sa malo maslinovog ili kokosovog ulja. (Prženi „popiju“ mnogo više masti, koja je uz to i zagrevana na visokoj temperaturi, što nije zdravo.)
Citrusno voće. Ponekad, kad osećamo da nam stomak baš nije u redu, posegnemo za zdravim voćem, Ali, pomorandža, grejpfrut i limun mogu izazvati dodatne probleme, ako vam je sluzokoža želuca i creva već nadražena. Kiselina koju sadrže može dovesti do gorušice ili podizanja kiseline iz želuca u jednjak. Dakle, ako vam je stomak uznemiren, bolje da uzmete bananu, koja smiruje nadraženu sluzokožu.
Beli i crni luk. Beli i crni luk sadrže šećere i vlakna koja ne mogu da se dobro apsorbuju u tankom crevu, što može dovesti do gasova, nadimanja, bolova u stomaku, proliva, ili zatvora. Luk je izuzetno zdrav, ali morate znati da li i u kojoj količini možete da ga podnesete, pa tome i prilagodite svoju ishranu.
Kukuruz. Kuvan ili pečen, mmm, pravi je delikates. Međutim, ako ga ne sažvaćete dovoljno, on može da prođe nesvaren kroz organe za varenje i dovede do stomačnih problema. Razlog je što sadrži dosta celuloze, a naši organi za varenje ne mogu da je razgrade. Da smanjite problem, pre nego što progutate zalogaj kukuruza, temeljno ga sažvaćite.
Sirova hrana. U celini gledano, sve sirove (termički neobrađene namirnice) se teže vare. Ma koliko da se priča o dobrobitima sirove hrane, ako vaš stomak nije dovoljno snažan da je na ispravan način svari (a neki ljudi zaista ne mogu da vare sirove namirnice), nadimanje je najmanji problem koji ćete imati. Ako teško podnosite sirovo, nema razloga da maltretirate svoj stomak, već konzumirajte uobičajenu, termički obrađenu hranu, uz svežu salatu i poneku voćku za dezert.