Između ostalog, jedan od mehanizama na koji orasi postižu zaštitno dejstvo na srce je i njihovo delovanje na crevnu floru, što je otkriveno u novom istraživanju.
Više istraživanja ukazuje da redovna konzumacija oraha može da smanji rizik od srčanih oboljenja, zahvaljujući tome što snižavaju nivo tzv. lošeg (LDL) holesterola. Nutrijenti koje orah sadrži, a koji direktno doprinose kardiovaskularnom zdravlju su amino-kiselina arginin (pomaže formiranje azot-oksida, koji širi krvne sudove), polinezasićene masne kiseline (doprinose regulaciji holesterola), vitamin E; bakar, kalijum i folat (svi povezani sa dobrobitima za zdravlje srca), kao i brojni korisni fitonutrijenti, a posebno elaginska kiselina, koja povoljno deluje na srčani ritam (štiti od aritmiija) i krvni pritisak. Tu su još i elagitanini, fitonutrijenti koji pomažu da se smanji rizik od nastanka krvnih ugrušaka, kao i od formiranja naslaga na arterijama
Jedno novo istraživanje otkrilo je novi mehanizam delovanja oraha i pokazalo da povoljno delovanje oraha na kardiovaskularno zdravlje može da se pripiše i njihovom pozitivnom delovanju na crevnu floru.
Kako orasi deluju na crevnu floru
Da bi ispitali kako konzumacija oraha deluje na crevnu floru, istraživači sa Državnog univerziteta Pensilvanija i koledža Džuniala angažovali su 42 dobrovoljca, koji su imali povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja, da bi analizirali kako se sastav njihove crevne flore menjao u zavisnosti od njihove ishrane.
Na početku su učesnici 2 nedelje jeli tipičnu zapadnu ishranu. Nakon toga, podeljeni su u tri grupe. Prva grupa je tokom narednih šest nedelja zamenila zasićene masti u svojoj ishrani orasima. Druga grupa je takođe prešla na jednu zdraviju varijantu ishrane, sa sličnim profilom masnih kiselina, samo bez oraha. Treća grupa se hranila isto kao i druga, bez oraha, samo što je za razliku od druge grupe, konzumirala oleinsku kiselinu umesto alfa-linolenske kiseline.
Utvrđeno je da su tri različite vrste ishrane različito uticale na sastav crevne flore. Nakon što su se s (nezdrave) zapadne ishrane prebacile na zdraviju ishranu, u crevima učesnika iz prve i druge grupe su znatno porasle populacije bakterija Roseburia, Eubacterium eligens i Butyrococcus. Roseburia je korisna za zdravlje creva, zato što ona sprečava konverziju žučnih soli u sekundarne žučne kiseline, koje mogu da oštete sluzokožu creva.
U grupi koja je konzumirala orahe, porasle su takođe i populacije bakterija Leuconostocaceae i Ruminoccoceae, koje takođe pomažu održavanju zdravlja crevne sluzokože. Poznato je da bakterije Leuconostoceae, kao i Roseburia i Eubacterium, proizvode butirat, kratkolančanu masnu kiselinu koja je glavni izvor energije za ćelije koje oblažu unutrašnjost tankog i debelog creva. Istraživači veruju da porast tih bakterija pomaže da se smanji propustljivost creva i da štiti od tzv. sindroma "poroznih creva".
Kod učesnika koji su konzumirali orahe takođe je povećan broj bakterija Gordonibacter, koje pomažu metabolisanje elagitanina u urolitine, posebno urolitin A. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Trends in Molecular Medicine, samo 40% ljudi je u stanju da konvertuje taj korisni sastojak iz prehrambenih izvora. Za urolitin A je poznato da podržava funkcionisanje mišića i mozga, usporava starenje, ali da takođe ispoljava zaštitnu ulogu od ateroskleroze i srčanog napada.
Konzumacija oraha je povećala još i količinu bakterija Eubacterium eligens i Lachnospiraceae, za koje se takođe smatra da doprinose zdravlju srca. Na primer, poznato je da veća količina Eubacteria može da pozitivno utiče na kontrolu krvnog pritiska (štiti od povišenog pritiska). Sa druge strane, bakterija Lechnospiraceae je povezana sa nižim krvnim pritiskom i nižim ukupnim holesterolom.
Ova otkrića jasno pokazuju da je povoljno delovanje oraha na zdravlje srca (a to je utvrđeno u više istraživanja) povezano i sa pozitivnim delovanjem oraha na crevnu mikrofloru.
Više o ostalim zdravstenim dobrobitima oraha pogledajte ovde.
Izvori i stručne reference: www.healthline.com, https://academic.oup.com/jn/article/132/5/1062S/4687242?login=true, https://academic.oup.com/jn/article/150/4/806/5680186, https://jofem.org/index.php/jofem/article/view/534/284284328, www.ahajournals.org/doi/10.1161/JAHA.116.003768, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8343502/, www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0098299710000749?via%3Dihub, www.cell.com/trends/molecular-medicine/fulltext/S1471-4914(21)00118-0