Pet saveta da ne jedete previše

jestipreviseŽudnja za određenom vrstom hrane može da ukaže na emocionalne i psihološke probleme. Važno je otkriti korene želje za određenom vrstom hrane da bi se protiv nje moglo boriti.

Veza između hrane i raspoloženja je poznata i – jaka. Jedemo kada nešto slavimo, jedemo kada smo tužni, jedemo da nagradimo sebe, jedemo da ne uvredimo domaćina kada smo u gostima. Najređe jedemo onda kada smo stvarno gladni.
Istovremeno, mnogi ljudi osećaju želju za hranom koju inače ne vole da jedu, ili žude za prekomernim količinama hrane. Zašto do ovoga dolazi? Bitan razlog je da, sve dok potpuno iz ishrane ne uklonite “hranu” koja stvara fiziološku zavisnost (kao što su industrijski prerađeni skrob i rafinisani šećeri), ona će podsećati vaš sistem da vam je potrebna i zavisnost od ove vrste hrane će trajati. Osim fiziološke zavisnosti, postoji i psihološki aspekt problema.
Većina nas stvara emocionalnu vezu sa hranom u ranom uzrastu. Deci se rutinski daje hrana koja će ih smiriti, razveseliti, kojom ćete ih za nešto nagraditi. To stvara jake psihološke veze između hrane i osećanja. Deca su često prinuđena da jedu i kada nisu gladna, da bi udovoljili mami, na primer. Ishrana tako postaje način za dobijanje odobrenja, i potvrde i veze sa zadovoljstvom. Reč je, međutim, najčešće o lažnoj sreći, a deca se na ovaj način “navuku” na korišćenje hrane koja je potencijalno opasna po zdravlje. Postoji mnogo veće zadovoljstvo od onoga koje nastaje nakon što pojedemo štanglu čokolade, ali ono se rađa onda kada obratimo pažnju na naša stvarna osećanja.
Kada usvojite ishranu bogatu sirovim voćem i povrćem, uobičajena zavisnost od hrane se dramatično menja, jer putem hrane više ne unosite toksine koji stvaraju fiziološku zavisnost i oštećuju organizam. Na ovaj način pola bitke je dobijeno. Naravno, ovo je proces koji se ne dešava preko noći.

1 savet. Glad u glavi : istinska glad
Kada dobijemo impuls da nešto pojedemo, obično pretpostavljamo da nam to govori stomak, a ne mozak. Ipak, zapitajte se: da li mi je stvarno potrebna ova hrana da bih zadovoljio glad? Ili to vaš mozak traži nešto što će ga odvratiti od nečeg, odnosno što će vam doneti emocionalnu satisfkaciju. Kada smo stvarno gladni, obično osećamo da bismo mogli da pojedemo bilo šta, samo da zadovoljimo glad. S druge strane, ako je vaša glad “specifično usmerena”, npr. na komad torte i ni na šta drugo, to govori da glad dolazi iz glave, a ne iz stomaka. Odnosno, mozak želi da ponovi iskustvo konzumiranja torte, čak i ako telo nije spremno za to. Zapamtite: ono što mozak želi nije obavezno korisno za telo.
Ako se to desi, možete da zapitate sebe: kada sam poslednji put jeo, da li se ta hrana već svarila, da li osećam da treba da napunim prazninu u želucu, da li bih pojeo nešto drugo osim torte? Zapamtite da je reč o prolaznoj potrebi, pa ne morate istog trenutka da je zadovoljite, odnosno možete da sačekate da prođe.

2 savet. Nismo gladni nego žedni
Često nam se čini da smo gladni kada smo, u stvari, žedni. Veliki broj ljudi je hronično dehidriran. Kad god osetite glad, prvo popijte bar jednu čašu vode. Možda ćete nakon toga otkriti da više niste gladni. „Fantomska“ glad može da se javi i kao rezultat konzumiranja previše masne i/ili slane hrane, ili hrane koja se nije dobro svarila. Savet je ponovo isti: sačekajte ili popijte vodu, da biste videli da li će glad da nestane.
Pijenje toplog biljnog čaja (bez kofeina) takođe može da bude korisno u smirivanju emocijama izazvane gladi, jer stvara osećanje topline, udobnosti i zadovoljstva. Čaj od đumbira, na primer, odlično će vas ugrejati, čaj od nane će vas smiriti itd.

3 savet. Razgovarajte sa drugima
Razgovor sa prijateljima može da vam pomogne da izađete iz kruga koji ste stvorili u glavi. Kada smo sami sa svojim mislima, lako je postati negativan. Zato komunicirajte sa drugim ljudima, budite aktivni, „izađite“ iz glave i „uđite“ u srce. Preporučljivo je razgovarati sa onima koji su imali probleme poput vaših.

4 savet. Ne grickajte posle obroka
Planiranje aktivnosti odmah nakon oborka može da bude dobar podsticaj da zaista završimo obrok. To ne mora da bude fizička aktivnost, već nešto što će vam odvući pažnju od jela (pisanje mejlova, razgovor sa prijateljem, sređivanje fijoka). Planiranje aktivnosti koje se ne odvijaju u kuhinji je dobra ideja.
Čestitajte sebi na kraju jela zato što niste preterali, pre nego da mrzovoljno zaključite kako je obroku došao kraj. To vam može pomoći u situacijama u kojima ste pojeli ono što ste nameravali, a vaš mozak traži još hrane.
Evo još jednog korisnog saveta: odmah nakon  jela operite zube – svež ukus paste za zube u ustima odvratiće vas od želje da nastavite da jedete.
Zaposlite ruke ili zube nečim (pletenjem, žvakanjem žvakaće gume) tako da ne dođete u iskušenje da posegnete za još hrane.

5 savet. Vodite dnevnik ishrane
Iskoristite moć pisane reči! Ako se osećate loše zbog svojih navika u ishrani, zapišite sve što osećate i mislite povodom toga. Zapišite šta osećate povodom svog načina ishrane upravo u trenutku kada su vam misli najjasnije (obično je to ujutro). Zapisujte šta ste sve pojeli, šta niste pojeli, koliko vode ste popili. U trenucima kada ponovo poželite da napravite pogrešan izbor hrane, podsetite se onoga što ste zapisali, to vam može pomoći da odolite izazovu.
Još jedna korisna vežba (koju takođe treba raditi kada ste mirni i fokusirani) je da napišete nešto o prejedanju. Kako vam prejedanje deluje iz druge perspektive, odnosno kada ste u ravnoteži sa svojim mislima i osećanjima? Pravljenje ovih beleški pomoći će vam da budete „objektivni posmatrač“ impulsivnog i iracionalnog prejedanja. Što više uspete da se odvojite od te impulsivnosti, uspešnije ćete odoleti porivu da se prejedete kada se ponovo javi.


Roditelji, razmislite dobro!
Hrana je jedno od čestih sredstava igara kontrole i moći: od nametljivog nuđenja u raznim društvenim situacijama do jednog od najžešćih hroničnih konflikata između dece i roditelja. Velika većina roditelja ni izdaleka ne poštuje dečje mudre telesne instinkte. Deca prirodno ne jedu puno, većinom će jesti malo, ali češće; a ako već nisu navikla i postala zavisna od slatkiša, moći će da slušaju i svoje unutrašnje porive o vrsti hrane koja je telu u tom trenutku potrebna.

Odlomak iz broja 29 časopisa Hrana kao lek


NeeraDijeta.rs

Probali su je Bijonse, Anđelina Džoli, Gvinet Paltrou, Naomi Kempbel, Tom Henks...

neera 3a

BiseriMudrosti.com

banner biserimudrosti

HathaYoga.rs

banner hatayoga wide

Posetioci sajta

Broj posetilaca na sajtu: 250