Prirodno je da majke nastoje da se njihova deca hrane zdravo. Ipak, neke počinju da se ponašaju kao policija za hranu i odobravaju deci “samo dobru”, a brane “svaku lošu” hranu. Međutim, čak i dobronamerno uskraćivanje određene vrste hrane može da izazove upravo suprotan efekat. Takav je slučaj i sa slatkišima.
Američke nutricionistkinje Aleksandra Kaspero i Vitni Inglis, kao i Elin Sater, autorka knjige “Podela odgovornosti”, smatraju da je uloga roditelja da ponudi razne vrste hrane, a da je uloga deteta da odabere šta će od toga jesti. Dakle, umesto da deci branimo slatkiše, one smatraju da treba da im bez neke drame dajemo kekse, kolače, bombone i ostale poslastice. Evo zašto.
Istraživanja ukazuju da deca, kojoj su branili da jedu nezdravu hranu, na kraju mnogo više žele tu hranu. Ograničavanje tih namirnica kod kuće često čini da ih deca povezuju sa osećajem stida, i može da izazove navike poput jedenja u potaji ili ozbiljnijih poremećaja u ishrani.
Drugim rečima, ograničavanje hrane obično izazove posledice suprotne željenim. Iako možemo da deci nešto zabranimo trenutno, to može da ih navede da jedu mnogo više nego što im treba kada dođu do te “zabranjene” hrane a da ih roditelji ne posmatraju.
Ovo zapažanje potvrđuje i istraživanje objavljeno 2017. u časopisu Journal of Nutrition Education and Behavior. Istraživači su utvrdili da su majke gojazne dece bile sklonije da češće brane svojoj deci da jedu određenu hranu!
Gde je granica
Ipak, moramo imati u vidu sledeće; u skladu sa preporukama SZO, dodati šećer u ishrani svakako treba ograničiti deci mlađoj od 2 godine, dok je verovatno dobro ne braniti slatkiše starijoj deci.
Nema ničeg lošeg u tome da dete pojede nešto ako to voli, objašnjava Elin Sater. Ne mora svaka namirnica koju dete koristi da bude maksimalno nutritivno vredna. Umesto toga, najbolje je da ponudite deci u istom obroku namirnice različite hranljive vrednosti i da ne pravite neko pitanje oko toga. Tretirajte slatkiš kao da je jabuka, i ponašajte se kao da vas nije preterano briga da li će ga dete pojesti ili ne. Ako deci ne branite da jedu nezdravu hranu (konkretno, slatkiše), ona će za njih izgubiti draž “zabranjenog voća” i verovatno je da će mnogo opuštenije i normalnije pristupati ishrani.
Šta raditi u praksi
Najbolje je da slatkiše dajete deci u onoj meri u kojoj ih i vi jedete. Ako dodate dezert uz redovan obrok od povrća, dete će imati osećaj da dezert nije nešto posebno uzbudljivo. Ali, to ne znači da svuda po kući treba da držite kekse i bombone. Radi se samo o tome da “demistifikujete” nezdravu hranu time što ćete je učiniti normalnim delom obroka. I na kraju, ako i pored toga smatrate da vaša deca jedu previše slatkiša i da će im to ugroziti zdravlje – svakako da možete da im to ograničite.
Izvori i stručne reference: www.mindbodygreen.com, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24105668/, www.jneb.org/article/S1499-4046(17)30968-5/fulltext, www.who.int/news/item/04-03-2015-who-calls-on-countries-to-reduce-sugars-intake-among-adults-and-children, www.ellynsatterinstitute.org/how-to-feed/the-division-of-responsibility-in-feeding/