Trešnja je bogata vitaminom C, sadrži 18% dnevnih potreba. Bogata je i beta-karotinom (provitaminom A).
Njega ima 18 puta više nego borovnice i jagode, a sadrži i manje količine vitamina K, vitamina B6. Bogata je kalijumom, sadrži 10% dnevne potrebne količine (na 100 g), kao i određenu količinu bakra, mangana, gvožđa, kalcijuma, fosfora i cinka.
Bogata je biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, na 100 g sadrži 13% dnevnih potreba organizma za biljnim vlaknima.
Jedna neverovatna stvar u pogledu trešanja je da, iako ovo voće sadrži dosta šećera, ono zapravo pomaže da se smanje nivoi šećera u krvi. Istraživanje, objavljeno u Časopisu američkog društva za poljoprivrednu i prehrambenu hemiju, pokazalo je da su prilikom eksperimenta antocijani iz trešanja (a takođe i višanja) povećali proizvodnju insulina za 50%! Neki od učesnika eksperimenta, koji su merili nivo šećera u krvi pre i posle konzumacije trešanja, izvestili su da im je nakon što su jeli trešnje nivo šećera u krvi opao!
Trešnje su prirodno sredstvo koje deluje protiv upala, zahvaljujući antocijanima koje sadrže, i koji suzbijaju upale efikasnije od mnogih antiinflamatornih lekova. Ishrana u kojoj su redovno uključene trešnje, prema proučavanjima Univerziteta Mičigen, može da značajno smanji ukupni rizik od srčanih oboljenja (jer redukuje upalna stanja, masnoće u telu i holesterol u krvi).
Istraživanja su pokazala i da su trešnje odličan borac protiv raka, zahvaljujući antioksidantu koji se zove cijanidin. Cijanidin uništava slobodne radikale, a takođe podstiče ćelijsku diferencijaciju, koja je važan odbrambeni mehanizam tela protiv nastanka malignih ćelija.
Pošto sadrži melatonin, trešnja spada u namirnice koje olakšavaju da zaspimo i pomažu da imamo bolji san.
Foto: Umetnička radionica Sodatović