Kompost, kao ni stajnjak, se ne ostavlja na površini zemljišta jer veoma brzo gubi svoje hranljive sastojke. Kompost se za đubrenje upotrebljava neposredno pre setve ili sadnje. Ne unosi se duboko u zemljište, već se ubacuje do 5 cm dubine.
Izgledom kompost veoma podseća na izgoreli stajnjak, zbog svoje mrvičaste strukture, tamnosmeđe boje, ujednačene mase i prijatnog mirisa na zemlju. Po sadržaju aktivnih materija sličan je stajnjaku. Ako je kompostiranje započeto u toku leta, dobro pripremljen kompost treba da bude spreman za korišćenje u toku jeseni i pred zimu. Kompost je poželjno dezinfikovati, naročito ako se koristi u zatvorenom prostoru i za proizvodnju rasada.
Najbolje je manje količine komposta 10–15 cm u visinu, uparavati obično iznad bureta u kojem je založena vatra. Iznad bureta treba postaviti metalnu posuda sa vodom, a iznad nje gustu rešetku kako kompost ne bi propadao dole. Cilj je da vodena para prođe kroz sloj komposta i da visoka temperatura uništi patogene organizme.
Kompost, kao ni stajnjak, se ne ostavlja na površini zemljišta jer veoma brzo gubi svoje hranljive sastojke. Kompost se za đubrenje upotrebljava neposredno pre setve ili sadnje. Ne unosi se duboko u zemljište, već se ubacuje do 5 cm dubine.
Kompost se može ukopati po celoj površini na kojoj se planira setva i sadnja povrća ili ubacivati u jamice prilikom sađenja.
Leguminozama, salatama i cikoriji se ne dodaje kompost, kao ni drugim biljkama koje zauzimaju prvo mesto u plodoredu.
Povrće koje ima veću potrebu za hranivom, kao što je npr. crni luk, mrkva, cvekla, spanać, krastavac, rotkva, keleraba đubri se sa 1,5-2kg komposta po m2.
Celer, beli luk, praziluk, lubenica, paradajz i dinja trebaju 2-3kg/m2 dok kupus, karfiol, brokola, paprika, krompir i tikva zahtevaju 3-5kg komposta po m2.
Snežana Ognjenović
https://organskabasta.rs