Iz ove pandemije izaći ćemo jači

lokdaunTeška vremena mogu da nas učine jačim. Evo šta su psiholozi izdvojili kao opšte karakteristike pozitivnih promena koje su mnogi ljudi doživeli tokom globalne pandemije

Naučili smo da postavimo granice i kažemo “ne”

Nakon što su češće nego inače odbijali pozive za društvene aktivnosti, kao što su sedenje u kafiću i restoranu, ili okupljanja kod prijatelja, mnogi od nas (kojima je to možda ranije bilo teško) dobro su uvežbali da kažu: “Ne, u ovom trenutku to mi ne prija”. Zato nije čudo što je nekima od nas postalo mnogo ugodnije i prirodnije da kažemo “ne” i u ostalim aspektima našeg života. To je, kako objašnjava dr Li Kac, klinički psiholog, odlična vežba samopotvrđivanja - da se ne osećamo loše, ili da se ne osećamo krivim, zato što sopstveno fizičko i mentalno zdravlje postavljamo kao prioritet.

 

Naučili smo kako sa manje napora/rada dobijemo više

Za mnoge je pandemija promenila načine na koji rade, druže se i odmaraju. U primetnoj većini slučajeva je to značilo da radimo manje i imamo posla sa manje ljudi. “Mnogi su shvatili koliko su vremena provodili trčeći unaokolo po automatizmu, pa su sada postali svesniji čemu u stvari teže, kako će bolje provoditi svoje vreme, i sa kim”, objasnila je dr Melani Grinberg, klinički psiholog i autorka knjige “Mozak imun na stres”. Prekid rutine je dao priliku mnogima da ponovo procene sebe i okolinu, pa su počeli da shvataju: ovoga mi je previše; neću to više toliko da radim; možda nisam živeo/la na stvarno pravi način; možda nisam radio/la ono što me stvarno čini srećnim.

 

Kad je bilo teško, dobro smo se pokazali

Nije lako nositi se sa svakodnevnim teškoćama i komplikacijama koje donosi globalna pandemija. Ako ste uspeli da se sa time izborite, verovatno imate više samopouzdanja nego ranije, ili ste u većoj meri ponosni na sebe. Po rečima dr Grinberg, “posttraumatski rast” znači rast i isceljenje nakon što smo prošli kroz neku traumu ili nevolju, što može da se manifestuje na sledeće načine: u iskustvima koja smo doživeli vidimo neki novi smisao; razvili smo osećaj sopstvene snage; naučili smo da budemo srećni zbog onoga što imamo. U istraživanju koje je nakon lokdauna obavljeno u Portugaliji na 400 osoba koje pružaju negu, 88,6 procenata ispitanika izjavilo da je doživelo pozitivnu promenu: da imaju bolje odnose sa drugima, da više cene život, da prihvataju nove mogućnosti, ili da su doživeli duhovni rast.

 

Naučili smo dobre stvari o brizi o samom sebi

Dok su se krčkali kod svojih kuća, mnogi su započeli da rade nešto novo – recimo da sami peku hleb ili pripremaju hranu, da majstorišu, da se bave jogom i sl. A te nove aktivnosti su nas možda naučile da budemo prisutni sada i ovde, ili, kako se to pomodno naziva, da praktikujemo “majndfulnes” (svesnu pažnju). Preduzimanje stvari koje osećamo kao potpuno svoje i koje nam pomažu da osećamo da smo to što jesmo jeste suština brige o sebi, objašnjava psiholog dr Megan Kleri, i kaže da je to spontano samoizražavanje važan element koji nas čini srećnijim i otpornijim. I svakako da je poželjno da sa takvim stvarima i nastavimo, kako god se dalje bude razvijala situacija.

 

Izvori i stručne reference: www.everydayhealth.com, www.cambridge.org/core/journals/bjpsych-open/article/posttraumatic-growth-during-the-covid19-pandemic-in-carers-of-children-in-portugal-and-the-uk-crosssectional-online-survey/66826594FC933FF4DE40E9ABDB061A02


NeeraDijeta.rs

Probali su je Bijonse, Anđelina Džoli, Gvinet Paltrou, Naomi Kempbel, Tom Henks...

neera 3a

BiseriMudrosti.com

banner biserimudrosti

HathaYoga.rs

banner hatayoga wide

Posetioci sajta

Broj posetilaca na sajtu: 324