Možda vam ovaj naslov zvuči čudno, ali rasprave i svađe nisu nešto što po svaku cenu treba izbegavati. Na njih se može gledati i kao na katalizator koji bi mogao da podstakne pozitivnu promenu u međuljudskim odnosima.
Istraživanje objavljeno 2019. u časopisu Family Process utvrdilo je da se osobe koje su u srećnom braku ne raspravljaju manje nego parovi koji su u neskladnom braku, ali se raspravljaju drugačije. Srećni parovi nastoje da u svojim raspravama dođu do rešenja problema, a izbegavaju negativne sudove, ultimatume i prinude. Dakle, nije problem sama rasprava. Problem je što većina od nas ne zna kako da se raspravlja na konstruktivan način.
Evo koje principe bi, opšte uzevši, trebalo da imamo na umu kada se raspravljamo – bilo sa partnerom ili članom porodice, bilo sa kolegom ili prijateljem.
Započnite sa poštovanjem
Pomoći će ako postavimo granice u startu: da se složimo da se nećemo međusobno vređati, psovati i slično. To će pomoći da rasprava bude produktivnija, a to je takođe i način da pokažemo da poštujemo druge ljude čak i kada se sa njima ne slažemo.
Pristupite raspravi otvorenog uma
Ne donosite sudove još i pre nego što rasprava počne. To zahteva da ostavimo po strani svoj ego i ono što mi mislimo da je ispravno i istinito. Potrebno je da zaista čujemo šta druga osoba ima da nam kaže.
Prepoznajte bolne tačke
Čak i osobe koje su u dugotrajnom odnosu često ponavljaju neku posebnu svađu zbog prošlog bola koji nose (možda čak zbog nečeg iz detinjstva), a ne zbog onog što se u sadašnjem vremenu dešava između njih. Prepoznavanje šta je u korenu svađe može da konflikt učini manje emocionalnim, što će olakšati da se dođe do rešenja.
Recite kako se osećate
Umesto da samo planete, npr: „Dokle ćeš da mi prebacuješ?“, možete da kažete: „Kad mi stalno prebacuješ zbog stvari koju ne mogu da promenim, to me izvodi iz takta“. Pokušajte da što objektivnije iskažete svoja osećanja kao činjenicu, na primer: „Oseća/la bih se mnogo bolje kad mi ne bi stalno prebacivao/la zbog nečega što u ovom trenutku ne mogu da promenim (npr. da ostajem svakog dana do kasno na poslu)“.
Primenite aktivno slušanje
Veoma pažljivo slušanje, bez prekidanja, uz neko potpitanje, može pomoći prilikom rasprava sa partnerom, prijateljem ili članom porodice, zato što nas prisiljava da se ne usredsređujemo na sopstvene odbrambene reakcije, već da se fokusiramo na ono što druga osoba govori, kao i na to zašto ona to govori.
Pretpostavite dobre namere
Nemojte unapred da pretpostavljate da osoba sa kojom se raspravljate – prijatelj, partner ili rođak – ima loše namere. Setite se da ste u istom timu.
Napravite pauzu
Ako rasprava postane previše žučna, napravite pauzu. Dogovorite se da nastavite u neko drugo vreme koje odgovara obema stranama.
Ne odustajte od rešenja
Čak i ako konflikt postane žučan, ili izazovan, ne odustajte u potpunosti od ideje da razrešite konflikt i da nađete bar neku opciju koja će biti prihvatljiva za obe strane, zato što će nerešeni konflikti stalno iznova isplivavati.
Istražujte
Najviše koristi iz konflikta ćete izvući ako dobro preispitate svoju ulogu u njemu. Šta vas navodi na konflikt? Šta vas uznemirava? Zašto ste se upustili u raspravu? Šta bi trebalo da uradite da se osećate bolje? Ako možete da odgovorite na neka od ovih pitanja, obezbedićete sebi više prilika za lični rast.
Važna napomena
Ipak, psiholozi postavljaju važnu ogradu: ovo što je rečeno o raspravama važi samo za zdrave odnose među ljudima, ali ne i za odnose zasnovane na zlostavljanju, u kojima su sukobi štetni i traumatični.
Izvori i stručne reference: www.everydayhealth.com, https://dictionary.apa.org/active-listening, www.researchgate.net/publication/335327845_What_are_the_Marital_Problems_of_Happy_Couples_A_Multimethod_Two-Sample_Investigation