Manipulacija se javlja u mnogo oblika i mnogo je češća nego što biste pomislili. Gotovo svi mi koristimo manipulaciju u određenoj meri, bilo u obliku pasivno-agresivnih komentara (najčešće na društvenim mrežana), bilo tako što ne govorimo istinu ili druge navodimo da se osećaju krivim. Šta je tačno manipulacija i kako izgleda, detaljnije pogledajte u ovom članku.
Šta je manipulacija?
Manipulacija je mentalna taktika koju ljudi koriste da navedu nekog da uradi ili da im da nešto što oni žele, a da to ne traže direktno. Suštinski je da se ne postavlja direktan zahtev, već se indirektno, na ovaj ili onaj način, ljudi navode na određeni postupak. Manipulacija potiče od toga što određena osoba neće da preuzme odgovornost za sopstvena osećanja i želje i da postupa sa njima na zreo način. Umesto toga, zaobilaznim putem ona nastoji da od drugih dobije to što hoće. Postoje mnogi načini ponašanja koji su manipulativni, u različitim stepenima.
9 glavnih oblika manipulacije
Uradiće sve da dobiju to što hoće. Ovde se radi o tome da manipulativne osobe hoće da postignu određeni rezultat na svaki način. One neće da prihvate “ne” kao odgovor od drugih. Umesto toga, uradiće sve i svašta da postignu to što žele, čak i ako to direktno šteti drugim ljudima.
Teško im je da direktno iskažu svoje potrebe. Manipulacija lako može da se izrodi iz nesposobnosti (ili u najmanju ruku nevoljnosti) da neko jednostavno kaže ono što oseća ili mu treba. Na primer, umesto da kaže: “Treba mi društvo, voleo/la bih da popričam/posedim sa nekim”, osoba govori: “Nikome nije stalo do mene, svi su me ostavili” i slično, što je način da se sagovornik indirektno navede da joj posveti vreme i pažnju.
Projektuje se na druge. Nije neuobičajeno da ljudi projektuju sopstvenu nesigurnost i prezir prema sebi na druge osobe. Ovo je gotovo uvek nesvesni oblik manipulacije. Na primer, neko ko ne veruje sebi misli da se nikom drugom ne može verovati. Nažalost, osoba koja sama nema poverenja često nesvesno navede druge da je iznevere i time potvrde njeno uverenje da se drugima ne može verovati. Sličan je slučaj i sa projekcijama drugih negativnih svojstava.
Lažu. Laganje je čista manipulacija. Mada svi ponekad lažemo, trebalo bi da budemo svesni i da znamo kada to činimo. Ako neka osoba redovno iskrivljava, zaobilazi ili ignoriše istinu, i čini to sa razlogom, to je čista manipulacija. U suštini manipulacije stoji skrivanje istine (najčešće o sebi samom).
Navode druge da se osećaju krivim. Manipulatori su majstori za izazivanje krivice. Navesti nekog da se oseća krivim, da bi na kraju uradio ono što manipulativna osoba želi, (ili da se naprosto oseća loše, ako ne čini to što manipulativna osoba želi) predstavlja savršen primer manipulacije. Naravno, u redu je izraziti svoje osećanje povređenosti ili razočaranja; ali ako to neko čini da bi iz toga izvukao korist za sebe, onda to nije iskreno ponašanje.
Ne drže obećanja. Obećanja koja se ne održe predstavljaju manipulaciju. Obećavanje određenih stvari prijateljima, porodici ili partnerima, da bismo ih zadržali u svom životu, bez namere da se ta obećanja ispune, jeste primer manipulacije. Ili, možda je neka osoba u početku i nameravala da ispuni obećanje, ali kasnije neko zaključi da nije vredno vremena i truda da to obećanje održi.
Rade lepe stvari sa očekivanjem. Činiti lepe stvari za druge svakako nije loše. Međutim, ako neko čini dobre stvari samo zato što očekuje da će mu se to vratiti na način koji će mu poslužiti, to je manipulacija. U suštini, manipulativne osobe čine lepe i dobre stvari samo radi sebe samih.
Kažnjavaju ljude kad ne bude po njihovom. Kažnjavanje može da bude i uskraćivanje naklonosti, pažnje, ili postavljanje pasivno agresivnih komentara na društvene mreže. U svakom slučaju, ako neko neko reaguje negativno na stvari koje se ne odvijaju onako kako on hoće i na neki način kažnjava druge zbog toga, to je svakako manipulacija (čiji je cilj da drugi na kraju ipak urade ono što manipulator želi).
Preteruju u nagovaranju. Manipulativne osobe mogu da budu veoma vešte i uporne u ubeđivanju. Često one vešto vladaju mentalnim taktikama kojima mogu da pobede otpor osobe koju ubeđuju – a ubeđuju je da urade ono što one same žele.
Zašto ljudi postaju manipulatori?
Vrlo često je uzrok unutrašnji problem; manipulativne osobe su iznutra ubeđene da, ukoliko zaista direktno zatraže ono što hoće, odgovor bi bio “ne”. Vrlo često se obrasci manipulativnog ponašanja javljaju zato što kod neke osobe njene potrebe nisu bile zadovoljene tokom procesa odrastanja, ili je modele manipulacije naučila u porodici. U velikoj meri, psihološki gledano, manipulacija predstavlja odbrambeni mehanizam.
Kako da ne budemo manipulatori?
Prvi korak je iskrenost prema sebi: da prepoznamo da li se u određenim stvarima ponašamo na neki od manipulativnih načina. Sledeći korak je da se upitamo – zašto ne smemo ili ne možemo da direktno tražimo ono što hoćemo?
Naravno, to je vrlo često lakše reći nego učiniti, ali razvijanje iskrenosti prema sebi, a potom i prema drugima, svakako predstavlja jedan od najvažnijih načina da naučimo da se ponašamo odgovorno i zrelo.
Izvor: www.mindbodygreen.com