Iako se danas više ne tvrdi da je povišen holesterol direktni uzrok srčanih oboljenja, i dalje je u medicini utvrđena činjenica da povišen holesterol jeste povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i šloga, ali i od drugih oboljenja. Srećom, neka prirodna sredstva nam mogu pomoći da regulišemo nivo holesterola u krvi.
Evo koji prirodni preparati i sredstva pomažu da se holesterol održi u poželjnim granicama.
Nijacin
Nijacin, ili vitamin B3, pomaže da se poveća nivo holesterola velike gustine (HDL), o kojem se govori i kao o “dobrom” holesterolu, a da se ukloni lipoprotein male gustine (LDL, ili “loš” holesterol) iz krvotoka. Smatra se da LDL holesterol doprinosi formiranju naslaga na zidovima arterija, čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i šloga.
U namirnice biljnog porekla koje su bogate nijacinom spadaju: kikiriki, avokado, integralni pirinač, integralna pšenica, pečurke, grašak, krompir.
Monakolin K
Monakolin K je biljno jedinjenje koje je identično aktivnom sastojku lovastatina, leka za sniženje holesterola. Sadrži ga crveni pirinač (to je pirinač fermentisan pomoću gljivice Monascus purpureus) za koji se u tradicionalnoj kineskoj medicini smatra da doprinosi zdravlju srca.
Fitosteroli
Fitosteroli, ili biljni steroli, su jedinjenja koja se nalaze u opnama biljaka. Slične su strukture kao ljudski holesterol, i kada se pojedu, mogu da pomognu da se smanji “loš” holesterol i ukupni holesterol. Između ostalih, fitosterolima su posebno bogati orašasti plodovi, laneno seme, brokoli, crveni luk, šargarepa, prokelj, spanać, bobičavo voće, banana i zelena salata.
Rastvorljiva biljna vlakna
Tokom varenja, rastvorljiva biljna vlakna koja unesete sa hranom se rastvaraju u vodi i pretvaraju u želatinoznu supstancu u debelom crevu. Ta želatinozna supstanca usporava varenje i vezuje “loš” holesterol, sprečavajući da uđe u krvotok i odatle dospe u razne delove organizma. Prema novijim proučavanjima, konzumacija 5 do 10 grama rastvorljivih biljnih vlakana dnevno može da snizi holesterol za 5 procenata. Rastvorljivim vlaknima su posebno bogati: prokelj, batat, repa, avokado, kruške, smokve, ovas, pasulj, jabuke, ječam, šargarepe, laneno seme, lešnici, suncokretovo seme.
Koenzim Q 10
To je nutrijent koji se prirodno proizvodi u organizmu i koristi za proizvodnju ćelijske energije. Smatra sa da ima antioksidansna svojstva i da može da smanji nivo ukupnog holesterola. Sa starenjem, proizvodnja ovog koenzima opada, pa je dobro konzumirati namirnice koje ga sadrže, ili eventualno suplemente. Od biljnih namirnica, koenzimom Q10 su bogati karfiol, jagode, susam, pistaći, sočivo, pomorandže.
Đumbir
Istraživanje nedavno objavljeno u časopisu The Journal of Nutrition utvrdilo je da ekstrakt đumbira može da značajno smanji “loš” holesterol i da pomogne u sprečavanju aterosklerotičnih lezija. U još skorijem istraživanju, istraživači Teheranskog univerziteta utvrdili su da je konzumacija đumbira dovela do snižavanja nivoa ukupnog holesterola i poboljšanja lipidnog profila kod pacijenata obolelih od dijabetesa.
Ishrana celovitim namirnicama biljnog porekla
Ovo je možda i najjednostavniji i najefikasniji način da se suštinski reši problem holesterola. Najveće epidemiološko proučavanje uticaja ishrane na zdravlje, tzv. Kineska studija, na ogromnom uzorku je utvrdilo da je konzumacija namirnica životinjskog porekla povezana sa povećanjem holesterola. Sa druge strane, gotovo bez izuzetka, nutrijenti iz namirnica biljnog porekla bili su povezani sa smanjenjem nivoa holesterola u krvi. Prema tome, prelazak na namirnice biljnog porekla – ali integralne i celovite (voće, povrće, integralne žitarice i mahunarke) - uz apsolutni minimum namirnica životinjskog porekla, bio bi jednostavan i prirodan način da se holesterol dovede u normalu.
Izvori i stručne reference:
www.healthline.com, www.steadyhealth.com, www.verywellhealth.com, https://academic.oup.com/jn/article/130/5/1124/4686485, www.tandfonline.com/doi/full/10.3109/09637486.2014.880671?scroll=top&needAccess=true, Collin T. Campbell, “The China Study”,