Reč autofagija je spoj dve grčke reči, "autos", što znači "sebe" i "fagomai" što znači "jesti". Autofagija, prema tome, znači "samojedenje" ili "samoproždiranje", a označava proces pomoću kojeg organizam čisti i reciklira oštećene komponente ćelija.
Autofagija se odvija tako što se unutar ćelije, oko materijala koji je obeležan za odbacivanje, formira membrana. Ona obavije taj materijal, a potom ga isporuči u lizozome (ćelijske delove) koji su puni digestivnih enzima koji mogu da razlože taj materijal. Ti razloženi produkti se potom vraćaju iz lizozoma u unutarćelijsku tečnost, da bi se ponovo upotrebili.
Autofagija se najčešće dešava tokom sna, zato što je to period kada ne uzimamo hranu. Takođe, autofagija se pojačava tokom perioda posta (uzdržavanja od hrane ili gladovanja).
Dakle, autofagija je proces koji se prirodno odvija u organizmu, bez naše pomoći, a i bez našeg znanja (odnosno, mi nismo svesni tog procesa).
Međutim, s obzirom da se autofagija u organizmu može indukovati na nekoliko načina - gladovanjem, ograničenjem unosa kalorija, ishranom sa minimumom ugljenih hidrata i vežbanjem - naučnici su počeli da istražuju može li (indukovana) autofagija pomoći u procesu mršavljenja, produženja životnog veka i u prevenciji određenih hroničnih bolesti.
Autofagija i dugovečnost
Kako pokazuje pregled istraživanja objavljen u časopisu Nature Aging, sa starenjem slabi sposobnost ćelija da vrše autofagiju, što doprinosi procesu starenja. Zato se rodila ideja da bi se obnovom sposobnosti ćelija za autofagiju možda mogao usporiti tempo starenja. Neka od istraživanja na životinjama su pokazala sledeće: kada je kod njih indukovan proces autofagije, produžen im je životni vek i poboljšano zdravlje. Ali, nisu obavljena slična istraživanja na ljudima.
Autofagija i mršavljenje
Ne postoje dokazi da indukovana autofagija direktno doprinosi mršavljenju. Međutim, neka istraživanja ukazuju da autofagija ima uticaj na mnoge hormone koji učestvuju u regulaciji gladi, uključujući grelin, insulin i glukagon. Posledično, autofagija bi mogla da doprinese smanjenju osećaja gladi, a time i da doprinese skidanju suvišnih kilograma. Naravno, ako se autofagija indukuje ograničenjem unosa kalorija, samo to smanjenje unosa kalorija će direktno doprineti mršavljenju.
Autofagija i prevencija hroničnih bolesti
Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu International Journal of Molecular Sciences, našlo je vezu između poremećaja normalne autofagije u organizmu i pojave određenog broja hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, neke vrste raka i neurodegenerativne poremećaje poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti. Ako bismo zaključivali po logici, moglo bi se pretpostaviti bi indukovana autofagija mogla pomoći u prevenciji ovih bolesti. Međutim, nema istraživanja na tu temu, tako da je to pretpostavka koju tek treba dokazati ili opovrgnuti.
Ishrana koja podstiče autofagiju
Autofagija je prirodan proces u organizmu, ali na nju može da utiče naš način ishrane. Ima dokaza da gladovanje i ishrana sa mnogo masti i minimumom ugljenih hidrata (ketogena ishrana) mogu da podstaknu autofagiju.
Poslednjih godina je, recimo, naizmenični post postao veoma popularan metod skidanja kilograma. Istraživanja na životinjama ukazuju da takav način ishrane indukuje autofagiju i doprinosi dužem životnom veku (ali, to nije pokazano na ljudima). Međutim, što se tiče samog naizmeničnog posta, istraživanja na ljudima zaista ukazuju da takav način ishrane može da doprinese sniženju krvnog pritiska, smanjenju upala i sniženju holesterola. (Opširnije o naizmeničnom postu pogledajte ovde.)
Što se tiče ketogene ishrane, ona je prvi put upotrebljena u medicinske svrhe da bi se smanjio broj epileptičnih napada kod dece. Istraživanja su pokazala da ketogena ishrana podstiče autofagiju. (Opširnije o ketogenoj, ili LCHF ishrani, pogledajte ovde). Međutim, nema pouzdanih dokaza da ona može da dovede do trajnog gubitka suvišnih kilograma.
Treba znati i da naizmenični post i ketogena ishrana nisu dobri za svakoga, tako da osobe sa hroničnim bolestima uvek treba da se konsultuju sa lekarom u pogledu primene tih metoda.
Moguće negativne posledice autofagije
Što se same autofagije tiče, i ona može da ima negativne efekte. Na primer, preterana autofagija može da uzrokuje smrt srčanih ćelija, što može izazvati srčane probleme.
Iako neka istraživanja ukazuju da autofagija možda štiti od raka, neke vrste raka imaju koristi od ovog procesa, koji koriste kao sredstvo preživljavanja. Recimo, jedno istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Molecular Sciences utvrdilo je da autofagija može da potisne rast tumora, ali isto tako može i da podstakne rast tumora! Rezultati su pomešani, pa je potrebno više istraživanja da se rasvetli odnos između autofagije i raka.
Izvori i stručne reference:
www.everydayhealth.com, https://my.clevelandclinic.org/health/articles/24058-autophagy. August 23, 2022., www.nature.com/articles/s43587-021-00098-4 August 12, 2021., www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/15548627.2022.2039524, February 4, 2022., www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6531852/ May 16, 2019., www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6387456/, https://content.iospress.com/articles/nutrition-and-healthy-aging/nha170036, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34633860/, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23244540/, October 4, 2012., www.nature.com/articles/s41586-021-03934-0.epdf?sharing_token=k9LljI8qj_kBRQA5mV1-NtRgN0jAjWel9jnR3ZoTv0O2P-pUXCum4OZl1uYEIs862Ys42c8xGWbgns9uMX0pns2lY7fjoVYigSsfL_TkA6HPvwqqgFikNxmEBVE0us_59YjDJjhzIQ1n1nNEmmDYTGzriLWHZFcwil3CS5DYfksRjsGfcF6ZzfCgbeBqUrOUH6OA57r0aYQeVnOKgPmx6Nw2V_M9Gbz-K5RgyNExh-Y%3D&tracking_referrer=www.genengnews.com, www.health.harvard.edu/staying-healthy/should-you-try-the-keto-diet, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4871782/, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3136921/