Karotinoidi su grupa svetlocrvenih, žutih i narandžastih pigmenata koji daju određenom voću i povrću njegovu boju. To su jedinjenja koja proizvode same biljke da im pomognu da apsorbuju svetlost za fotosintezu i da ih zaštite od oštećenja.
Postoje dve glavne vrste karotinoida.
Ksantofili
Prva su ksantofili, u koje spadaju lutein, zeaksantin i astaksantin. Ti pigmenti sadrže kiseonične molekule i daju više žutu boju. Pored toga, većina jedinjenje iz te grupe deluje zaštitno protiv oštećenja od sunca i povezuje se sa boljim zdravljem očiju.
U namirnice bogate ovom vrstom karotinoida spadaju: kelj, spanać, bundeva, kukuruz, žumance jajeta, avokado i paprike.
Karotini
Druga grupa karotinoida se nazivaju karotini. Za razliku od ksantofila ti pigmenti ne sadrže kiseonik i uglavnom daju narandžastu boju. Najčešći oblici karotina su likopen, alfa karotin i beta karotin, koji je poznat kao prekursor vitamina A.
U namirnice koje su bogate ovim jedinjenjima spadaju: šargarepe, dinje, batat, mandarine, paradajz i papaja.
Veliki broj proučavanja je pokazao da ljudi mogu imati velike koristi od karotinoida, zato što su to moćni antioksidansi koji gotovo svi imaju antiinflamatorna svojstva, podstiču imunitet i mogu delovati preventivno protiv nastanka malignih promena. Novija istraživanja ukazuju i da karotinoidi deluju preventivno protiv nastanka metaboličkog sindroma (salo oko struka, povišen holesterol i krvni pritisak), koji predstavlja jedan od glavnih zdravstvenih problema u razvijenom svetu.
Izvor: www.healthline.com