Moringa (Moringa oleifera) je veliko drvo koje potiče sa severa Indije. Njeni listovi i mahune se hiljadama godina koriste u tradicionalnoj medicini i smatraju veoma zdravim. Bogata je vitaminima, mineralima, antioksidansima i bioaktivnim biljnim komponentama. Kod nas se može nabaviti uglavnom u obliku praha (od sušenih listova).
Savremena nauka je tek počelo da proučava moringu, i evo na šta ukazuju neka od novijih istraživanja.
Moringa je izuzetno hranljiva. Listovi moringe sadrže proteine, vitamine B2, B6, C, A, gvožđe i magnezijum. Mahune moringe sadrže mnogo više vitamina C. U zemljama u razvoju, u čijoj ishrani često nedostaje vitamina, minerala i proteina, moringa može da posluži kao važan izvor esencijalnih nutrijenata. Na Zapadu se uglavnom koristi kao dodatak ishrani, u obliku praha sušenih listova.
Moringa je bogata antioksidansima. U listovima moringe je nađeno više biljnih supstanci koje su poznate kao antioksidansi, uključujući kvercetin i hlorogenu kiselinu. Jedno proučavanje je pokazalo da je kod žena koje su tri meseca svakodnevno uzimale 1,5 kafene kašičice moringe u prahu nivo antioksidanasa u krvi znatno porastao.
Moringa može da pomogne regulaciju nivoa šećera u krvi. Nekoliko istraživanja obavljenih na životinjama je pokazalo da moringa može da pomogne da se snizi nivo šećera u krvi. Međutim, postoji samo nekoliko istraživanja na ljudima i ona su malog obima. Na primer, istraživanje na 30 žena koje su svakodnevno uzimale 1,5 kašičica praha moringe tokom 3 meseca, pokazalo je da se kod njih prosečno nivo šećera u krvi snizio prosečno za 13,5%. Jedno drugo istraživanje je pokazalo da je dodavanje 50g listova moringe u obrok smanjilo skok šećera u krvi nakon obroka za 21%.
Moringa može da smanji upale. Mnoge biljke imaju u manjoj ili većoj meri antiupalna svojstva. Moringa takođe pokazuje antiinflamatorna svojstva, bar tako su pokazala neka istraživanja u epruveti i na životinjama. Naučnici veruju da su izotocijanati glavni antiinflamatorni sastojci listova moringe. Ostaje da se ovo ispita u istraživanjima na ljudima.
Moringa može da snizi holesterol. U ovom slučaju, i istraživanja na životinjama i istraživanja na ljudima su pokazala da moringa može da snizi nivo holesterola u krvi.
Moringa štiti od toksičnosti arsenika. U nekim krajevima sveta, kontaminacija hrane i vode arsenikom predstavlja stvaran problem. Duga izloženost ovoj kontaminaciji može voditi povećanom riziku od raka i srčanih oboljenja. Nekoliko proučavanja na životinjama je pokazalo da listovi moringe mogu da zaštite od nekih toksičnih efekata arsenika. Ipak, slična istraživanja nisu obavljana na ljudima.
Stručne reference
www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25808883, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24206684, www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0044848602004970, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18249514, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19904611, www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0278691509002774, https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs13197-012-0859-9, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22403543, www.tandfonline.com/doi/abs/10.3109/09637489309017439, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25620073, www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13880200802366710, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20435128, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20685125, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18249514, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22403543, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25183111