Znamo već da neki ne veruju u korist od nošenja maski, neke iritiraju, a neki ih zaobilaze. Ipak, sve dok ne dočekamo globalno postpandemijsko „skidanje maski“, trebalo bi da se fokusiramo na pozitivne aspekte njihovog nošenja - novo istraživanje otkriva psihološke koristi od nošenja maske.
Dolazak kovida-19 početkom marta, doneo je mnoge promene u naše živote. „Stara“ normalnost ustupila je mesto „novoj“ normalnosti u kojoj je jedan od važnih činilaca - nošenje zaštitnih maski. Iako se mnogi žale da teško podnose nošenje maski, ili da su im „totalno dosadile“, većina ljudi ih ipak nosi u zatvorenom prostoru kako bi zaštitili i sebe i druge od ove bolesti.
Tačno je, maske mogu da smetaju prilikom disanja, mogu da budu neprijatne ili nepraktične za nošenje, pa i da stvaraju anksioznost. Ali, novo istraživanje došlo je do zanimljivog otkrića - maske zapravo popravljaju raspoloženje!
Neki istraživači su primetili da u mnogim slučajevima maske prikrivaju emocije. Pošto većina nas mora da nosi maske u javnosti, zar ne bi bilo sjajno nositi maske koje pokazuju raspoloženje, poput tzv. prstena raspoloženja koji je bio u trendu sedamdesetih. (Prsten raspoloženja ili mood ring menja boju u zavisnosti od temperature tela, koja pak ukazuje na promene raspoloženja odnosno emocija.) Ali, istraživači kažu da možda i ne moramo da nosimo maske koje menjaju boju pokazujući tako naše emocije, jer nošenje maski samo po sebi može da popravi raspoloženje. Dorota Ščesniak i saradnici su ove godine sproveli istraživanje pod nazivom „Psihopatološki odgovor i ograničenja zaštitnih maski tokom kovida-19“. Oni su istraživali vezu između ograničenja nošenja maski u Poljskoj i udruženih psihopatoloških manifestacija. Otkrili su smanjenje psihopatoloških simptoma u vezi sa obaveznim nošenjem maske u javnosti.
Maske pomažu samokontroli
Istraživači su primetili da je jedan od faktora koji bi mogao da smanji pojavu psihijatrijskih simptoma - nošenje maski na poslu. Oni smatraju da ovo zaštitno ponašanje može da pojača osećaj lične kontrole, ublaži osećanje bespomoćnosti i umerene anksioznosti, čime se pojačava odgovor na suočavanje sa situacijom i drugima. Takođe, otkrili su da nošenje maski predstavlja „simbol socijalnog povezivanja u globalnom odgovoru na pandemiju“ koji preusmerava fokus sa sebe na druge, podstičući osećanje kolektivne odgovornosti. To ukazuje da nošenje maski može da poboljša osećaj blagostanja i da smanji negativne emocije.
Iako Ščesniak i saradnici primećuju da nošenje maski može da stvori lažni osećaj sigurnosti, koje bi moglo da smanji praktikovanje drugih mera predostrožnosti poput redovnog pranja ruku i fizičkog distanciranja, ono istovremeno smanjuje psihološki odgovor na stres. Istraživači kažu da njihovo otkriće sugeriše da obaveza nošenja maski ne samo da štiti od širenja kovida-19, već povećava osećanje samozaštite, stvara osećanje socijalne solidarnosti i jača i mentalno i fizičko zdravlje.
Kreativni modni detalj
Još jedan aspekt nošenja maski koji bi mogao da poboljša raspoloženje jeste mogućnost da se bude kreativan i iskaže stav. Pomislite samo na sve one maštovite maske koje viđate, a koje predstavljaju i modni detalj, ali i statusni simbol. Jihui Goh i saradnici proglasili su 2020. „Godinom maski“. Oni smatraju da je maska na licu postala psihološki simbol, a da se mladi posebno ističu u kreativnosti. Iako kažu da dizjanirane maske više utiču na „psihološko pseudopoverenje“ nego na zaštitu od kovida, one imaju potencijal da postanu statusni simbol.
B. Soldatović
Izvor: www.psychologytoday.com
Naučne reference:
[i] https://spectrumlocalnews.com/nc/triangle-sandhills/news/2020/06/02/-mask-fatigue--is-the-new-obstacle-facing-americans.
[ii] Schlögl, Mathias, and Christopher A. Jones. 2020. “Maintaining Our Humanity through the Mask: Mindful Communication during COVID‐19.” Journal of the American Geriatrics Society 68 (5): E12–13. doi:10.1111/jgs.16488.
[iii] Szczesniak, Dorota, Marta Ciulkowicz, Julian Maciaszek, Blazej Misiak, Dorota Luc, Tomasz Wieczorek, Karolina-Fila Witecka, and Joanna Rymaszewska. 2020. “Psychopathological Responses and Face Mask Restrictions during the COVID-19 Outbreak: Results from a Nationwide Survey.” Brain, Behavior, and Immunity 87 (July): 161–62. doi:10.1016/j.bbi.2020.05.027.
[iv] Goh, Yihui, Benjamin Y. Q. Tan, Chandra Bhartendu, Jonathan J. Y. Ong, and Vijay K. Sharma. 2020. “The Face Mask: How a Real Protection Becomes a Psychological Symbol during Covid-19?” Brain, Behavior, and Immunity 88 (August): 1–5. doi:10.1016/j.bbi.2020.05.060.