Naučni pregled podataka o epidemiji španske groznice (od koje je umrlo 50 miliona ljudi) utvrdio je da su oni gradovi koji su odmah primenili opštu izolaciju, ograničenja okupljanja i preventivne mere imali 30% do 50% manje obolevanja i smrtnih slučajeva u odnosu na gradove koji te mere nisu primenili ili su ih primenili kasnije.
Znamo da se mnogi bune protiv striktnih mera u borbi protiv korona virusa - zatvaranja restorana, ograničenja kretanja, smanjenja ili prekida poslovanja koje je rizično. Zanimljivo je da vidimo šta nam govori istorija španske groznice, najveće pandemije u savremeno doba - da li su izolacija i ostale obavezne preventivne mere zaista efikasne u smanjenju širenja i uticaja epidemije?
Prof. dr Stefan Pambukijan sa Univerziteta Lojola pregledao je objavljene podatke i istraživanja iz tri rada koja se odnose na pandemiju španske groznice, koje je inficirala petinu do trećinu svetske populacije i od koje je umrlo 50 miliona ljudi.
Prema tim podacima i analizama, oni gradovi u SAD koji su odmah primenili izolaciju u širokim okvirima i preventivne mere, kao što su zatvaranje škola i crkava, zabrana okupljanja, obavezno nošenje maski, izolacija obolelih i mere higijene i dezinfekcije imali su manji broj slučajeva obolevanja i manji broj smrtnih slučajeva. Konkretno, ti gradovi u SAD su bili San Francisko, Sent Luis, Milvoki i Kanzas Siti - u njima je bilo 30% do 50% manje obolevanja i smrtnih slučajeva nego u gradovima koji su kasnije uveli ograničenja ili su imali labavija ograničenja. Jedna analiza je takođe pokazala da je u pomenutim gradovima koji su odmah primenili striktne mere znatno ublažen rast krive porasta smrtnosti, a dužina trajanja mera takođe je bila u direktnoj srazmeri sa smanjenjem broja smrtnih slučajeva.
"Što je izolacija bila striktnija, to je manja bila stopa smrtnosti", konstatovao je dr Pambukijan. I danas, kao i 1918, ima ljudi koji ne veruju da su striktne mere ispravne, niti da su efikasne. Međutim, istorija i statistika to ubedljivo demantuju.
"Iako je svet danas znatno drugačiji nego što je bio pre 100 godina, efikasnost mera (ograničenja i izolacije) primenjenih tokom pandemije 1918-1919. daje nam nadu da će i današnje mere ograničiti štetu koju može naneti epidemija covid-19", zaključio je autor istraživanja.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the American Society of Cytopathology, a originalni članak možete naći na sledećem linku:
www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213294520300454?via%3Dihub