Klimatske promene - kako se prilagoditi
Destruktivni uticaji klimatske krize osećaju se širom sveta. Ako se tome ne prilagodimo, biće ugroženi ekonomija, bezbednost hrane i globalna stabilnost.
Destruktivni uticaji klimatske krize osećaju se širom sveta. Ako se tome ne prilagodimo, biće ugroženi ekonomija, bezbednost hrane i globalna stabilnost.
Tokom protekle dve godine, na Univerzitetu Dejvis u Kaliforniji uvedena je praksa da se ovce puste da lutaju po kampusu, pasu travu, proizvode prirodno đubrivo i poboljšavaju ekosistem. Međutim, anketa sprovedena među studentima pokazala je da im ovce pomažu da se opuste!
Tridesetogodišnja kampanja sađenja drveća u gradu Portlandu u državi Oregon, SAD, omogućila je istraživačima da prouče kako je to delovalo na zdravlje stanovništva. Ispostavilo se da je svako posađeno drvo bilo povezano sa značajnim smanjenjem smrtnosti stanovništva tog grada!
Bacanje hrane je značajno traćenje novca i resursa, bar što se najrazvijenijih zemalja tiče. Koliko vi hrane bacite, to najbolje znate sami. U svakom slučaju, ima načina da manje bacamo hranu, čime ne samo da ćemo sebi uštedeti troškove, nego i doprineti da se manje iscrpljuju zemljini resursi.
Da je ekspanzija poljoprivrede odgovorna za više od 90% krčenja tropskih šuma, nije novo saznanje. Ali, novo saznanje istraživača koji proučavaju ovo pitanje glasi da se jedva dve trećine iskrčenog zemljišta iskoriste za poljoprivrednu proizvodnju! Trećina do polovina posečenih šuma je samo kolateralna šteta pogrešnog planiranja.
Ko hoće da bude milijarder? Većina ljudi to ne želi - a to je dobra vest za našu planetu. Novo proučavanje obavljeno na univerzitetu Bets pobija uvreženo ekonomsko verovanje da su svi ljudi motivisani da žele sve više i više, što je poriv koji je u direktnoj suprotnosti sa strategijom održivog razvoja.
Iako se stručnjaci slažu da je smanjenje potrošnje mesa suštinsko za održivost poljoprivredne proizvodnje, izgleda da prelazak na biljnu ishranu sam po sebi nije čarobno rešenje za ekološke probleme.
Ako hoćemo da nas naša planeta Zemlja hrani i u budućnosti, bogate zemlje moraju da značajno smanje svoju potrošnju mesa - idealno, najmanje za 75%, pokazalo je novo istraživanje Bonskog univerziteta, koje se pozabavilo raznim aspektima konzumacije mesa, uključujući njihov uticaj na okruženje, klimu, zdravlje i društvenu ekonomiju.